Ministarstvo financija danas je priopćilo da je pripremilo konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, koji će, nakon što ga usvoji Vlada RH, biti upućen Hrvatskom saboru na usvajanje.

„S obzirom na medijsko priopćenje Hrvatske udruge banaka (HUB), ističemo da njihovi prijedlozi za poboljšanje položaja najugroženije kategorije dužnika nisu prihvaćeni te je Ministarstvo financija ostalo pri svom prijedlogu kao povoljnijem i pravednijem za dužnike s obzirom da će koristi biti proporcionalne pretrpljenoj šteti“, navodi se u priopćenju Ministarstva financija.

HUB je i u današnjem je priopćenju pozvao da se umjesto stalnog ponavljanja netočnih i paušalnih ocjena o bankarskom poslovanju, težište rasprave argumentirano usredotoči na konkretne nedostatke koje posljednje izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju donosi. Nažalost, prijedlozi izmjena ne donose olakšanje za sve dužnike kredita u CHF kao što se to najavljuje već suprotno – nepravično nejednak tretman među dužnicima koji većem broju korisnika neće donijeti najavljivano drastično manje anuitete, kaže se između ostaloga u priopćenju HUB-a.

„U pogledu iznesenih tvrdnji HUB-a o pozitivnoj diskriminaciji potrošača zaduženih u jednoj od valuta (CHF), dovoljno je reći da većina dužnika iz ove kategorije, nakon više od 6 godina otplate kredita ima preostale kunske glavnice veće nego na početku otplate kredita“, stoji u priopćenju Ministarstva financija.

Iz Ministarstva ističu da su ovim Izmjenama i dopunama Zakona spriječena daljnja nepoštivanja Zakona o obveznim odnosima u smislu odredivosti činidbe što banke u prethodnom razdoblju nisu poštivale te će u svim ugovorima o kreditu promjenjivi parametri morati biti striktno definirani, a potencijalna promjena kamatne stope ovisiti isključivo o promjenjivosti parametra neovisnog o volji bilo koje strane.

Pri tome, navode u Ministarstvu, kod onih ugovora o kreditu kod kojih je tečaj strane valute u odnosu na domaću aprecirao više od 20 posto, fiksna marža neće smjeti biti veća od razlike početne kamatne stope i početnog promjenjivog parametra.

Na taj način, izmjene i dopune koje sadržava ovaj Zakon, pridonose pravednoj i ravnomjernoj podjeli tržišnog rizika između dužnika i vjerovnika dok je u dosadašnjim ugovornim odnosima, zbog spomenute neodredivosti činidbe i netransparentnog povećanja kamatne stope, teret rizika snosila samo jedna ugovorna strana, odnosno dužnik, zaključuje se u priopćenju Ministarstva financija.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja