Hrvatska gospodarska komora prihvatila se (ne)zahvalne uloge, pozivajući domaće i inozemne predstavnike mjerodavne za raspravu o problematici (ne)radne nedjelje u domaćoj trgovini, na tematski skup ne bi li ubrzala usvajanje Zakona o trgovini. Naime, ne uđe li ta zakonska trakavica, o kojoj se upravo zbog (ne)radne nedjelje raspravlja dulje od dvije godine, u saborsku proceduru ovoga proljeća zakon će (izvjesno je) otići u nasljeđe pobjedničkoj opciji na sljedećim parlamentarnim izborima.

Kamen spoticanja
Razmišljanja, izrečena jučer u Komori od strane većine sudionika, nisu imala previše disonantnih tonova pa je za očekivati da rad nedjeljom više ne bi smio biti kamen spoticanja za usvajanje zakona. Strukovna grupacija trgovaca pri HGK-a, udruga poslodavaca pri HUP-u, a u konačnici i Sindikat trgovine (najveći protivnik rada nedjeljom) iskazali su načelno suglasje da je rješenje iz prijedloga zakona o “bazno neradnoj nedjelji, uz iznimke u četiri mjeseca turističke sezone i blagdanskom prosincu u vremenu od 8-13 sati” kompromis s kojim bi definitivno morali biti zadovoljni uglavnom svi. Ljerka Puljić, predsjednica grupacije pri HGK-a izvijestila je da većina članica rješenje iz prijedloga zakona smatra prihvatljivim. Zagovornicima ideje da projekcija Vlade o rastu udjela trgovine u nacionalnom BDP-u sa 11 na 16 posto može biti ostvarena samo ukoliko se rade sve nedjelje u godini Puljić je uzvratila statistikom iz četiri mjeseca 2004. godine, iz vremena zabrane nedjeljnog rada. U tom razdoblju promet nije pao, a na godišnjoj je razini zabilježen rast. “Unatrag šest godina kod velikih trgovaca promet je porastao 50 a zaposlenost samo 9 posto, istodobno kod malih trgovaca promet je povećan 11 posto a broj zaposlenih 50 posto”, nizala je statistiku Puljić ističući da Vlada mora odlučiti što je strateški cilj. Hoće li možda preslikati praksu Danske koja malim trgovcima do određenog cenzusa dopušta neograničen rad budući više potiču zapošljavanje nego velika konkurencija. “Broj zaposlenih, veličina prometa i udjel trgovine u BDP-u ne dopuštaju totalno liberalan pristup ovoj problematici”, upozorio je Josip Zaher, predsjednik udruge pri HUP-u navodeći kako poslodavci inzistiraju da usvojeno rješenje o radnom vremenu mora biti jedinstveno za sve takmace i tržišne sudionike, uz prihvaćanje što manje izuzeća.

Potrošači bez utjecaja
Ana Knežević, sindikalna liderica u SSSH-a i Sindikatu trgovine ustrajala je da stav potrošača ne smije biti utjecajan na zakon. “Nitko nije umro ako u nedjelju nije mogao kupiti nešto”, slikovita je Knežević. Podsjeća na sadašnju apsurdnu situaciju, pravilnik iz mandata bivšeg ministra Fižulića dopušta lokalnoj samoupravi i poslodavcima da kroje radno vrijeme trgovina derogirajući čak dva zakona. “Rad nedjeljom izrodio se u izrabljivanje radnika, iako trgovina ima nacionalni kolektivni ugovor koji obvezuje poslodavca na 50 posto veću satnicu nedjeljom plus slobodan dan, no najviše pet poslodavaca može ga primijeniti”, kazala je Knežević ističući da stav sindikata ne treba isčitavati kao zabranu nego apel za definitivnim poštivanjem zakona. “Zakon o radu jasno kaže da je nedjelja neradni dan i utvrđuje da tjedan može imati 40 radnih sati, poštivanjem tih uvjeta nestaje problem o kojemu se više raspravlja nego o daleko važnijim temama kao što je primjerice, stručna sprema trgovaca”, upozorila je Knežević. U istraživanju, koje je GfK-a provelo na zahtjev Komore, 40 posto ispitanika zalaže se za zatvaranje trgovina nedjeljom, 15 % misli da trebaju raditi, 29 % smatra da treba uvesti dežurne trgovine dok 16 % anketiranih nema stava. “Međutim, čak 94 posto sudionika ankete izjavilo je da nedjeljom odlazi u kupnju”, prezentirala je podatke istraživanja Marina Grgec, iz GfK-a. “Nakon višegodišnjih ‘lutanja’ Slovenija je uspjela zaključiti socijalni sporazum koji izričito odvaja radno vrijeme radnika od rada trgovina. Rad nedjeljom plaćen je 100 % na redovnu satnicu plus slobodan dan. Najviše se može raditi 26 nedjelja u godini, roditelji djece do tri godine nijednu, a od 3-6 godina maksimalno 10 nedjelja”, prenio je iskustva susjeda Boštjan Grom. Dopuštene nedjelje rade isključivo trgovine sa ‘špecerajem’, a obiteljski mali dućani nemaju ograničenja.

Vukelić: Referendum nije rješenje

U Komori su jučer bili potpredsjednik Vlade Polančec, ministar Vukelić, gradonačelnik Bandić, predsjednika Mesića zastupao je savjetnik Dubravko Radošević, novi predsjednik HOK-a Topić i mnogi drugi (ne)izravno uključeni u problematiku. I dok je ministar Vukelić uvjeren da referendum ne može riješiti (ne)radnu nedjelju predsjednik HGK-a Vidošević založio se za apsolutno poštivanje 40-satnog tjedna plus najviše 10 prekovremenih sati i pošteno plaćanje radnika uz pojačan nadzor inspekcije. Radošević je pak naglasio da se za strože sankcioniranje prekršitelja motaju zalagati i država i sindikati.