BRUXELLES – Europska unija jučer je upozorila nove zemlje članice iz srednje i istočne Europe da previše sporo iskorištavaju strukturalnu pomoć EU-a koja se mjeri u milijardama eura, ključnu za rast njihovih gospodarstava. Kako je priopćeno iz Europske komisije, najveće zemlje članice EU-a dobile su u 2005. gotovo dvije trećine ukupno alociranog novca za potrošnju, slično kao i godinu ranije.

Još nije katastrofa
Deset novih zemalja članica postupno hvata priključak. Novac iz europskih fondova koji ide novim članicama dosegnuo je lani 9,5 posto ukupnog EU proračuna, vrijednog 104,8 milijardi eura, što je poboljšanje u odnosu na 2004., kada je taj postotak iznosio 6,6 posto. No, deset većinom bivših komunističkih zemalja koje su se prije dvije godine priključile Uniji iskoristile su tek 26,2 posto EU pomoći za regionalni razvoj izdvojene za razdoblje 2004-2006. Od svibnja 2004. kada su se priključile EU, deset novih zemalja članica iskoristile su svega 5,6 milijardi eura pomoći, dok plafon za pomoć do kraja 2006. iznosi 21,5 milijardi eura.
“Situacija nije katastrofična, ali je upozorenje potrebno”, kazala je europska povjerenica za proračun Dalia Grybauskaite na tiskovnoj konferenciji. Ona je navela Poljsku i Češku kao zemlje koje su naišle na osobite poteškoće u korištenju EU pomoći. Grybauskaite je ponovno istaknula da EU premalo ulaže u istraživanja i inovacije. Također, naglasila je da je potrebna potpuna reforma zajedničkog proračuna, kojim sada dominiraju regionalna pomoć i poljoprivreda, tijekom planirane revizije 2008-2009. EU fondovima, koji se koriste za izgradnju autocesta, čišćenje okoliša od zagađivača, obuku radne snage i poticanje znanstvenih istraživanja, teško se pristupa zbog složenih birokratskih procedura stvorenih iz straha od optužbi za loše upravljanje novcem poreznih obveznika. Grybauskaite je istakla da su neke zemlje korisnice te pomoći i same stvorile vlastite nepotrebne birokratske procedure, usporavajući time protok novca. “Trebale bi pojednostavniti administrativne procedure, koje su uvedene povrh preduvjeta koje postavlja Bruxelles”, kazala je. Korištenje pomoći otežano je političkim nestabilnostima i čestim smjenama vladinih dužnosnika, dodala je, misleći vjerojatno pritom na Poljsku, najveću novu članicu EU-a. Ta je zemlja od priključenja u 2004. iskoristila 2,7 milijardi eura strukturalne pomoći EU-a, od više od 11 milijardi na koje ima pravo do kraja 2006. Nadalje, Češka je iskoristila 522 milijuna eura od ukupno 2,2 milijarde, Mađarska 959 milijuna od gotovo 3 milijarde, a Slovačka 452 milijuna od 1,6 milijardi.

Političke nestabilnosti
“Taj novac još nije izgubljen”, istakla je Grybauskaite. No, ti podaci dovode u pitanje sposobnost novih zemalja članica da u znatno većoj mjeri iskoriste pomoć koja im je alocirana novim EU proračunom za 2007-2013 – ukupno 167 milijardi eura. Naime, dok sredstva alocirana za razdoblje 2004-2006. nemaju krajnji rok za iskorištavanje, od 2007. će svaka zemlja imati rok do dvije godine za izvlačenje sredstava iz proračunske linije za konkretnu godinu, tako da bi taj novac na kraju, ne bude li iskorišten, mogao biti izgubljen. Komisija prognozira da bi ta sredstva, pod uvjetom da su apsorbirana na odgovarajući način, mogla stvoriti 2,5 milijuna novih radnih mjesta u toj regiji te pridodati i do 12 posto njezinom gospodarskom rastu. Grybauskaite je također predstavila podatke koji su pokazali da su najveći dio novca iz EU fondova u prošloj godini iskoristile Grčka, Portugal i baltičke zemlje, dok su najveći doprinositelji u te fondove bile Nizozemska, Švedska i Njemačka.
(H)

Europljani vjeruju da je unutarnje tržište ključni element EU

BRUXELLES – Europski građani, tvrtke i vlade smatraju da unutarnje tržište EU ima ključnu ulogu u suočavanju Europe s aktualnim izazovima, ali i da treba poboljšanja i jasnu viziju budućnosti, zaključak je konzultacija Europske komisije o budućoj politici unutarnjeg tržišta. Europska unija razvila se iz zajedničkog unutarnjeg tržišta koje danas predstavlja najveće gospodarstvo u svijetu s 460 milijuna potrošača i BDP-om od 10 tisuća milijardi eura, prema podacima iz 2004. U prvih deset godina postojanja (od 1. siječnja 1993.), unutarnje tržište pridonijelo je otvaranju 2,5 milijuna novih radnih mjesta i povećanju vrijednosti BDP-a za 877 milijardi eura. Europljani smatraju međutim da prostor za daljnja poboljšanja postoji, pokazale su javne konzultacije pokrenute u travnju. Nedavni pokušaji nekih članica da spriječe akvizicije matičnih kompanija koje su najavile strane kompanije potkopali su, primjerice, temeljna načela na kojima počiva unutarnje tržište kao što su sloboda kretanja roba, ljudi, kapitala i usluga. “Rezultati nam daju povoda za razmišljanje. Jasno je da postoji snažna potpora unutarnjem tržištu, ali i da postoji mnogo prostora za poboljšanja. U nekim područjima treba ispuniti praznine. No i tamo gdje postoje zakoni, ne dobivamo nužno maksimum. Rezultati su izazov za nas u Komisiji. Trebamo unutarnje tržište koje ispunjava očekivanja građana, koje je usmjereno na poslovanje i pogoduje inovacijama, i to je odraz novih realnosti u svijetu”, izjavio je povjerenik EK za unutarnje tržište i usluge Charlie McCreevy. Rezimirajući rezultate, Komisija je izdvojila pet područja kojima bi u budućnosti trebalo posvetiti veću pozornost, a to su poticanje pristupa tržištu i inovacija, bolji zakonodavni okvir, bolja provedba i primjena propisa, uzimanje u obzir globalnog konteksta te bolje informiranje javnosti. Sudionici konzultacija kazali su kako podržavaju unutarnje tržište kao ključni element EU, no naglašavaju da ono nije potpuno, primjerice u područjima kao što su intelektualno vlasništvo, usluge, financijske usluge građanima te promet i energetika. Da bi unutarnje tržište nastavilo davati rezultate, mnogi smatraju da bi trebalo više pogodovati inovacijama, uvažavati potrebe malih tvrtki i uzimati u obzir izazove globalizacije. Komisija je pozvana da razradi jasnu i detaljnu viziju njegove budućnosti, što je najavljeno za 2007., te da potraži nove instrumente za daljnju integraciju tržišta, u većoj sinergiji s drugim politikama poput politike o konkurentnosti. Pozdravljaju se napori koje EK ulaže radi bolje regulacije, primjerice nedavna najava da će propisi o unutarnjem tržištu biti revidirani do 2009., pri čemu će neki od njih biti pojednostavljeni a neki ukinuti.
(H)