Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) priopćilo je jučer da se ne vode formalni pregovori sa Slovenijom, već je riječ o radnim konzultacijama kojima je cilj uskladiti poglede na otvorena pitanja između dvije zemlje. “U povodu aktualnih informacija i izjava o odnosima s Republikom Slovenijom i aktualnih diplomatskih aktivnosti u svezi poznatih otvorenih pitanja između dviju zemalja, MVPEI priopćuje da nisu u tijeku nikakvi formalni pregovori sa slovenskom stranom, već da je riječ o radnim konzultacijama, na različitim razinama, u pokušaju da se usklade pogledi na poznata otvorena pitanja između dviju zemalja”, navodi se u priopćenju.

Službeni prijedlog
MVPEI je ponovio da je hrvatska Vlada u listopadu 2005. godine uputila slovenskoj strani službeni prijedlog da se oko pitanja razgraničenja dvije zemlje zajednički obrate “odgovarajućem međunarodnom pravosudnom tijelu”. “U sklopu navedene razmjene polazišta, slovenska strana je predložila obraćanje Sudu za pomirenje i arbitražu OESS-a, dok Vlada RH drži da je primjerenije obratiti se Međunarodnom sudu za pravo mora. Usklađivanja o tom pitanju su u tijeku”, priopćio je MVPEI. “U istom okviru, slovenska strana iznijela je i svoje poglede na neka neriješena pitanja u uzajamnim odnosima. U pogledu povrata duga štedišama Ljubljanske banke iz Republike Hrvatske, u navedenim je kontaktima slovenskoj strani prenesen poznati stav Republike Hrvatske da je riječ o potrebi poštivanja privatno-pravnog odnosa s individualnim štedišama, te da Ljubljanska banka mora vratiti dug hrvatskim štedišama. I u slučaju Ljubljanske banke hrvatska strana je naglasila potrebu poštivanja vladavine prava”, navodi se u priopćenju MVPEI-a.

Stavovi RH
“U pitanju potraživanja i razlika u pogledima na neriješena pitanja u svezi NE Krško, u navedenom procesu konzultacija nastoji se postići zadovoljavajuće polazište za probleme financijske naravi, odlagališta i druga pitanja”, dodaje se u priopćenju. “U odgovoru na slovenske poglede na pitanja povezana s hrvatskom odlukom o proglašenju ZERP-a i drugih pitanja u vezi ribolova, u sklopu tih konzultacija preneseni su poznati stavovi Republike Hrvatske o neprejudiciranju granice na moru u svezi stupanja na snagu ZERP-a, te se, u svezi ribolova, razmatra mogućnost obraćanja Europskoj komisiji radi upoznavanja sa sličnim primjerima u odnosima između drugih članica EU”, priopćeno je iz MVPEI-a. MVPEI također prenosi da je, nasuprot pisanju nekih hrvatskih medija, ovakav odgovor slovenskoj strani usklađen između Vlade i Predsjednika Republike. “U slučaju da razgovori poprime konkretnije obrise, a prije eventualnog konačnog dogovora, sukladno dosadašnjoj praksi, Vlada će obaviti konzultacije s parlamentarnim strankama”, navodi se u priopćenju MVPEI-a.
(H)

Konzultacije o hrvatsko-slovenskim granicama

LJUBLJANA Predsjednik Socijalnih demokrata (SD), najjače slovenske oporbene stranke, Borut Pahor pohvalio je u srijedu odluku premijera Janeza Janše da se uoči nastavka razgovora o načinu rješavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom o tom pitanju konzultira s političkim strankama. Pahor je također najavio da će se ovog mjeseca sastati s predsjednikom hrvatskog SDP-a Zoranom Milanovićem i da će uz ostalo razgovarati i o sređivanju odnosa između dviju država. Janšin ured najavio je da će se savjetovanje s političkim strankama o načinu rješavanja odnosa s Hrvatskom održati sljedećeg tjedna, a slovenska vlada će se u međuvremenu konzultirati i sa stručnjacima za međunarodno pravo. Velika većina slovenskih parlamentarnih stranaka podržala je stajalište ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela da se razgovori s Hrvatskom o tim pitanjima nastave, kao i poziciju Ljubljane da se granično pitanje ne rješava pred Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu.

Ujedno, EK je odgovorila slovenskom zastupniku Zmagi Jelinčiču na pismo koje je poslao Olliju Rehnu da su otvorena pitanja između Slovenije i Hrvatske bilateralne prirode. Glede Jelinčičeva prijedloga da Hrvatska u EU uđe zajedno u paketu s BiH, Crnom Gorom, Srbijom i Albanijom, Europska komisija smatra da svaku državu prilikom ulaska u EU treba procjenjivati s obzirom na njezine rezultate u ispunjavanju pristupnih kriterija, navodi STA.