Otprilike 38 posto građana Hrvatske sustavno štedi, najčešće oko 200 eura, dok otprilike 32 posto građana kraj mjeseca dočekuje s minusom na računu, pokazuje istraživanje tvrtke Alma Career Croatia provedeno na više od 11.000 ispitanika.

DJEČJI DOPLATAK

Danas provjerite račune: Nova isplata sjeda na račune gotovo 115.000 građana u Hrvatskoj

Najčešće se štedi 200 eura mjesečno – toliko odvaja 29 posto ispitanika. Svaka četvrta osoba štedi oko 100 eura, oko 500 eura uspijeva izdvojiti 22 posto, a oko 1.000 eura ili više tek 11 posto ispitanika.

Pritom se najviše ispitanika oslanja na ugovorenu štednju, koju koristi 45 posto onih koji štede. No, tradicionalne navike i dalje su prisutne – 39 posto ispitanika novac čuva „u čarapi”, daleko od banaka, fondova i tržišta.

Petina ulaže u fondove, za mirovinu štedi svaki četvrti

Dio građana ulaže – petina ispitanika novac usmjerava u investicijske fondove, dok ih 17 posto štedi kroz dobrovoljni mirovinski stup. Manje su zastupljeni životno osiguranje (12 posto) i stambena štednja (5 posto).

Građani najčešće štede iz opreza. Među onima koji štede, njih 68 posto novac odvaja za iznenadne situacije – poput bolesti, kvara automobila ili zamjene kućanskih uređaja.

Oko 38 posto novac čuva za veće životne izdatke poput kupnje ili renovacije stana te kupnje automobila. Za mirovinu odvaja 24 posto ispitanika.

Za putovanja štedi 27 posto ispitanika, jednak udio za kupnju nečega što si žele priuštiti, a 16 posto novac odvaja bez konkretnog cilja – jednostavno da ima sigurnosnu zalihu.

Trećina građana kraj mjeseca dočekuje u minusu

Istraživanje pokazuje i da 32 posto građana kraj mjeseca dočekuje u minusu. Financijski pritisak nešto je izraženiji kod žena – u minus ulazi 36 posto ispitanica, dok je takvih među muškarcima 24 posto. U minusu češće završavaju i ljudi zrelije dobi nego mlađe osobe.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Na pitanje što bi se dogodilo u slučaju gubitka posla, nešto više od četvrtine ispitanika – 27 posto – odgovorilo je da bi imalo zalihe dovoljne za pokrivanje osnovnih troškova do šest mjeseci.

Još 17 posto moglo bi izdržati oko dva mjeseca, dok bi 22 posto građana imalo dovoljno tek za mjesec dana.

Na rubu financijske izdržljivosti nalazi se 18 posto ispitanika koji navode da ni s postojećim prihodima nemaju dovoljno, dok bi 16 posto u slučaju gubitka prihoda odmah ostalo bez mogućnosti financiranja hrane i režija.