Prema preliminarnom izvješću Hrvatske agencije za okoliš i prirodu o komunalnom otpadu, u 2017. je u Hrvatskoj proizvedeno 2 posto više komunalnog otpada nego 2016. godine. Evidentirana je brojka od 1.712.403 tona komunalnog otpada od čega je 72 posto činio miješani komunalni otpad, dok su se u ostalih 28 posto našle miješane frakcije poput glomaznog otpada, ostataka od čišćenja ulica i sličnih oblika. S 400 kilograma po stanovniku na začelju smo po proizvodnji otpada u Europi, ali alarmantna može biti činjenica da se nalazimo u skupini zemalja čije količine u posljednjih nekoliko godina sustavno povećavaju.

Prema obvezama preuzetih od EU do 2022. na deponije bismo trebali odlagati manje od 25 posto komunalnog otpada, a čak 60 posto prikupiti odvojeno.

Napore u ovom pravcu usmjerile su sve općine i gradovi u Hrvatskoj te su s tim ciljem provodile organizirano sakupljanje i odvoz komunalnog otpada, kojim je obuhvaćeno 99 posto ukupnog stanovništva. Aktivnosti usmjerene dostizanju obaveza rezultirale su povećanjem odvojeno sakupljenog komunalnog otpada, reciklažnih dvorišta, oporabe i količine biorazgradivog otpada. U 2017. godini odvojeno je sakupljeno 56.000 tona više komunalnog otpada, a od toga najveći udio činili su papir, karton, glomazni otpad, biootpad i staklo.

Reciklažna dvorišta

Desetogodišnja razvojna strategija Europa 2020. kao jedan od osnovna tri prioriteta razvoja EU predlaže održivi rast, a središnji aspekt ove strategije je prelazak s linearnog na kružno gospodarstvo Takav ekonomski model osigurava održivo gospodarenje resursima i produžuje životni vijek materijala i proizvoda.

Da sve ozbiljnije shvaćamo obaveze preuzete od EU govori i brojka od oko 399.931 tona komunalnog otpada upućenog na oporabu što je 2 posto više nego što je bilo 2016., a ta brojka reflektirala se i na količine komunalnog otpada koji je završio na odlagalištima. Na odlagalištima otpada završilo je 72 posto komunalnog otpada što je smanjenje od 5 posto u odnosu na 2016. godinu.

Recikliranje kao jedna od karika u lancu kružnog gospodarstva ogleda se u rastu količine u komunalnom otpadu sakupljenom putem reciklažnih dvorišta. Za razliku od 2016. kada je ta brojka iznosila 21.034 tona, u 2017. dosegla je rekordan rast od 26.687 tona. Biorazgradivi otpad sve češće je spominjani oblik čija je količina narasla za 1,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, a u istoj godini 30.739 tona manje ga je i odloženo i 2 posto više upućeno na oporabu nego 2016.

Primjeri dobre prakse

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kada se pogledaju podaci o stopi odvojenog sakupljanja u organizaciji jedinica lokalne samouprave, može se primijetiti da odskaču gradovi i općine u Međimurskoj i Primorsko-goranskoj županiji.

Najveće stope odvojenog sakupljanja u Međimurskoj županiji zabilježene su u Prelogu (55 posto), Donjoj Dubravi (53,9 posto), Goričanu (52,7 posto), Donjem Kraljevcu (52,2 posto) i Strahonincu (51,2 posto). Što se tiče Primorsko-goranske županije, tu najviše odskače otok Krk čija mjesta i općine svojom dobrim praksama mogu biti primjeri ostalima u Hrvatskoj. Tako se u gradu Krku odvojeno skuplja 60,3 posto otpada, što je najbolji rezultat u zemlji.

Slijede ga Omišalj, Punat, Vrbnik i Malinska-Dubašnica sa 44,4 posto, a vrlo blizu su Dobrinj i Baška s 44 odnosno 43,1 posto. Kao pozitivne primjere iz drugih županija mogu se još istaknuti Garešnica (43,5 posto, Bjelovarsko-bilogorska županija), Klanjec (40,2 posto, Krapinsko-zagorska županija) i Lastovo (36,8 posto, Dubrovačko-neretvanska županija).