Domaće tržište rada nikada nije bilo dinamičnije. Prema podacima portala MojPosao 2022. je bila rekordna u broju objavljenih oglasa kojih je bilo više od 84 tisuće, 13% više nego 2021. te 22% više nego pretpandemijske 2019. Na njih je pristiglo 1,5 milijuna prijava, 8% više nego 2019.

A koji su radnici bili najtraženiji prošle godine? Antonija Bušić Crnković, senior istraživačica portala MojPosao, otkiva da su najtraženiji bili trgovci. Slijede konobari, skladištari vozači te kuhari.

Najtraženija zanimanja u Hrvatskoj zrcalo su strukture naše ekonomije, a koja se temelji na turizmu i uslugama. Također, pokazuje analiza, udio oglasa u kategoriji prodaje povećao se u odnosu na prošlu godinu, te sada ta kategorija nosi petinu svih oglasa.

Također, pokazuje analiza portala MojPosao, najtraženiji su radnici u Hrvatskoj oni sa srednjom stručnom spremom te se na njih odnosi 52% oglasa.

Kod visokoobrazovanih najtraženiji su radnici programeri te osnovnoškolski učitelji.

No zanimljivo, najveći porast broja oglasi 2022. u odnosu na 2021. bilježi kategorija ljudskih resursa, i to 45%. “Balans privatnog i poslovnog nikada nije bio važniji, posebno nakon pandemije. Poslodavci su to shvatili pa jačaju odjele ljudskih resursa”, objašnjava ovaj trend Bušić Crnković.

Oglašena uzbuna

Velika nestašica radnika u Njemačkoj u jednoj branši, fali ih preko 50.000

Ako prošlu godinu usporedimo s 2019. onda najveći rast broja oglasa bilježi arhitektura (69%) te ljudski resursi (56%).

No neke djelatnosti bilježe pad broja oglasa. U građevini je tako bilo 10% manje oglasa što zanimljivo s obzirom na to da bi se zbog potresa trebalo intenzivno raditi na obnovi (što se očigledno nije dogodilo). Broj oglasa pao je i u djelatnosti skrbi, i to za 5%.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Što se radnog iskustva tiče ono prošlo godine nije bilo važno za čak 60% poslodavaca. Nisu im važna niti znanja stranih jezika jer njih samo 35 posto traži poznavanje engleskog.

A radnike se najviše tražilo u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji gdje je objavljeno čak 53 posto oglasa. Na drugom je mjestu Splitsko-dalmatinska županija u kojoj je objavljeno 14% oglasa te Primorsko-goranska županija s 13 % oglasa.

A što nas čeka ove godine. S obzirom na sve neizvjesnosti teško je prognozirati. Marina Tkalec s Ekonomskog instituta Zagreb kaže da je potražnja za radom i dalje na povijesno visokim razinama. “Ali uz zabilježeno hlađenje ekonomije (prvenstveno u industrijskoj proizvodnji i trgovini na malo) za očekivati je da će se i ona početi hladiti negdje na proljeće. Intenzitet smanjenja potražnje za radom najviše će ovisiti o dubini i trajanju usporavanja gospodarstva koje će našu ekonomiju najvjerojatnije okrznuti u ovom ili sljedećem tromjesečju”, ističe Tkalec.

Tkalec upozorava i na sve veću polarizaciju rada koja se događa u svijetu. Tako objašnjava da svjetski trendovi pokazuju da raste potražnja za niskokvalificiranim radnicima. Oni su potrebni za one poslove koji se ne mogu automatizirati, kao što je primjerice briga o starijima ili neki poljoprivredni radovi. Također, raste potražnja i za visokokvalificiranim radnicima koji mogu odgovoriti zahtjevima digitalnog doba. Istovremeno pada potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom jer se ti poslovi najčešće automatiziraju te ih zamjenjuje tehnologija. Samoposlužne blagajne, razni naplatni i govorni uređaji samo su neki od primjera zamjene ljudi strojevima.

Tkalec upozorava da o ovome itekako treba voditi računa pri kreiranju budućih obrazovnih politika ali i mjera aktivne politike zapošljavanja.