Građevinski sektor još od lipnja 2020. bilježi pozitivne godišnje stope rasta obujma građevinskih radova, a taj je niz prema kalendarski prilagođenim statističkim podacima nastavljen i u srpnju.

Prema najnovijoj objavi DZS-a, u srpnju je obujam radova bio 5,1% veći nego u lanjskom, a porastao je i na mjesečnoj razini. U odnosu na lipanj bio je (sezonski i kalendarski prilagođeno) 1,2% veći.

Ubrzanje, ali…
Godišnja stopa rasta srpanjske aktivnosti građevinskog sektora predstavlja ubrzanje u odnosu na prethodno razdoblje (u lipnju i svibnju po 3,8%, u travnju 1,1). No, nakon što je prva polovica godine bila obilježena usporavanjem međugodišnjeg rasta na 3,2%, pri čemu je u drugom kvartalu on bio manji od 2% (nakon 4,6% u prvom), srpanjske brojke ne moraju biti naznaka jačanja aktivnosti u drugom polugodištu.

Kao i u prvoj polovici godine, i u srpnju je međugodišnji rast u prvom redu bio pogonjen rastom u segmentu zgradarstva, a ne ostalih građevina, od cesta i pruga do cjevovoda, mostova i sl. Kod zgrada je obujam radova bio 8,3% veći nego u lanjskom srpnju, dok je kod ostalih građevina u znaku nulte stope.

Za razliku od zgrada, ostale građevine uglavnom se povezuju s investicijskom aktivnošću javnog sektora. Sve u svemu, i eventualno ubrzanje dinamike građevinskih radova ponajprije bi moglo doći od intenziviranja javnih ulaganja, odnosno ulaganja poduprtih (i) sredstvima fondova EU.

Podaci o izdanim građevinskim dozvolama kao uporišta budućih radova zasad ipak više upućuju na umjerenije stope rasta građevinskih aktivnosti nego prethodnih goidna. Prema DZS-u, do sredine godine izdano je oko 5800 dozvola, što je rast od 2,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Vrijednost radova po tim dozvolama iznosi 3,3 milijarde eura, s tim da se 2,4 milijarde ili više od 70 posto odnosi na zgrade, a na ostale građevine 888 milijuna eura.

Ipak, ostaje primijetiti i da posljednji pokazatelji poslovnog optimizma ukazuju da je on kod građevinara i dalje iznad dugoročnog prosjeka. Podaci HNB-a kažu da je on u prvoj polovici 2023. na najvišim razinama od 2019.

“Unatoč visokim troškovima gradnje, nedostatku kvalificirane radne snage i kontinuiranoj ekonomskoj neizvjesnosti, optimizam u građevinarstvu zasad nastavlja pokazivati stanovitu otpornost. Posljedica je to i priljeva EU transfera koji pružaju potporu građevinskoj aktivnosti”, ističu analitičari Raiffeisen banke.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

Drže 8% zaposlenih
Sve to odražava se i na tržište rada. Broj osiguranika u građevinskom sektoru u godišnjim usporedbama raste još od jeseni 2015., a u srpnju je bio 4,4% veći nego godinu prije. U odnosu na ukupnu zaposlenost mjerenu brojem osiguranika pri HZMO-u na taj sektor otpada oko 8%.

Istodobno, u smislu nedostatka kvalificirane radne snage taj problem u njemu je već kronično ograničavajući faktor. Kako bilo, poduzetnici u građevinarstvu i lani su zabilježili solidan rast. Prema podacima Fine, ukupni prihodi porasli su im sa 70,7 na 83 milijarde kuna, a u konačnici su kao sektor ostvarili 3,65 milijardi kuna dobiti, oko 600 milijuna više nego godinu prije.