Usvoji li slovenski parlament prijedlog Vlade, tamošnje banke plaćat će 0,1 posto poreza na vrijednost bilance. Nameta će biti pošteđene banke koje 60 posto kredita plasiraju realnom gospodarstvu i malim tvrtkama, a one koje povećaju kreditiranje tog sektora više od pet posto mogle bi računati manji porez pa i njegovo ukidanje.

Slovenski ministar financija Franci Križanič potez je opravdao prevladavanjem kreditnog grča koji šteti ekonomiji, a ne punjenjem proračuna jer se od tog efekta očekuje 5 milijuna eura prihoda.Domaći stručnjaci ocjenjuju da se slovenski argumenti kod nas nisu primjenjivi. “Država je tamošnje banke trebala dokapitalizirati što njihovu situaciju čini bitno drugačijom. Ta mjeru ne možemo smatrati klasičnim porezom već korištenjem poreznog sustava radi utjecaja na ponašanje banaka po sistemu mrkve i batine. Iako politički oportune, takve mjere ne mogu biti učinkovite jer bankari neće nuditi jefitnije kredite ako nema kvalitetne potražnje”, kaže analitičar Velimir Šonje. Direktor HUB-a Zoran Bohaček upozorava da “nikakva parcijalna mjera ne može biti rješenje za poboljšanje ukupne gospodarske slike jer su banke njegov neodvojivi dio”. Kaže da bi logično bilo pričekati rješenje EK koja planira oporezivanje financijskih usluga ili transakcija, ali ne aktive jer su štetni učinci preveliki.

Paralelno

Banke pomagale državu
Slovenska država financijski je pomagala najveću banku NLB, a banke u Hrvatsku spašavale su državu od bankrota što našu situaciju čini bitno drugačijom.

Krediti tvrtkama rastu
Dok kreditna aktivnost u Sloveniji i dalje stagnira, krediti tvrtkama u Hrvatskoj porasli su 8,6 posto u 2010. Tijekom ove i iduće godine očekuje se zadržavanje postojeće korporativne potražnje za kreditima.