Hrvatsku se danas ističe kao popularnu nautičku destinaciju i velesilu s 40 posto svjetske flote, te kao svjetskog lidera po broju plovila koja se iznajmljuju bez posade, tzv. ‘bare boat’ charter. Uz dobru politiku moguće je u ovom segmentu gospodarstva ostvariti rast po godišnjoj stopi od 20 posto, kažu direktorica i predsjednik HUP- Udruge nautičkog sektora Vesna Ivić Šimetin i Roko Vuletić, koji su nam u razgovoru otkrili s kakvim se problemima suočava ovaj sektor, čija sezona traje oko osam mjeseci.
HUP- Udruga nautičkog sektora osnovana je 2009. godine i od samog je početka fokusirana na rješavanje ključnih problema u nautici poput poreznih opterećenja, štetnih zakonodavnih propisa, kompliciranih administrativnih procedura, previsoku stopu PDV-a…

Jedan od najvećih uspjeha udruge bio je ukidanje Posebnog poreza na plovila, poznatog u javnosti pod nazivom trošarine. Priča s trošarinama može poslužiti kao pouka, kaže Ivić Šimetin, onima koji donose odluke o novim zakonima bez konzultacija sa strukovnim udrugama i bez prave studije o utjecaju na poslovni sektor i državne prihode. “Trošarine nisu donijele nikakvu korist državnoj blagajni, a s druge strane uništile su niz malih brodograditelja i tvrtki u nautičkom sektoru”, dodaje direktorica.

Više od deset godina se čeka na strateški važan Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama kojim bi se uvelo više reda u korištenje pomorskog dobra i odnose između koncesionara, države i lokalne uprave. Pritom Vuletić napominje da je strategija razvoja nautičkog turizma iz 2009. predvidjela gradnju 10 000 vezova u marinama, od čega je u desetogodišnjem razdoblju realizirano manje od 20 posto. “Smatram da je potrebno graditi nove vezove, posebno na području srednjeg Jadrana kako bi se iznivelirala ponuda i potražnja. Kada je u pitanju investiranje na pomorskom dobru radi gradnje novih marina i povećanja kapaciteta u postojećim marinama, potrebno je pojednostavniti procedure i razgraničiti nadležnost između države i lokalne uprave. U tom smislu ključno je donošenje novog krovnog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji će odrediti pravila te omogućiti pravnu sigurnost investitora. O apsurdnosti trenutačne situacije dovoljno govori činjenica da je navedeni Zakon u pripremi već punih 15 godina. Naravno da gradnja novih vezova treba pratiti najviše ekološke standarde, a samo pitanje održivog nautičkog razvoja će rastom broja brodova postati glavni izazov s kojim se trebamo suočiti kako bismo svoje glavne komparativne prednosti zadržali”, smatra Vuletić i dodaje da država računa na prihod od PDV-a dok istovremeno u turizmu imamo najveći PDV na Mediteranu, bez gotovo ikakve porezne olakšice, u čemu je konkurencija uspješnija od nas.
Ivić Šimetin ovdje navodi Grčku koja se, unatočvećem javnog dugu i većim problemima s otplatom, počela značajno oporavljati, zahvaljujući između ostalog značaju nautike kojom smanjuje porezne namete i daje porezne olakšice. Problem je stopa PDV-a koja, navodi Ivić Šimetin, u Hrvatskoj za marine iznosi 25 posto, a u Italiji deset posto. “Hrvatska tako gubi dio gostiju jer talijanske marine mogu ponuditi bolju cijenu. Grčka pak danas subvencionira kupnju plovila za čarter s ciljem povećanja broja plovila u nautičkom turizmu”, objašnjava direktorica.
Na to se nadovezao i Vuletić koji navodi da je stopa PDV-a od 13 posto za djelatnost čartera najviša u usporedbi s konkurentskim tržištima te je nužan povrat stope PDV-a na najviše deset posto, a istu sniženu stopu, kako dodaje, potrebno je uvesti za vezove u marinama i ostale usluge u nautičkom turizmu. “Potrebno je omogućiti korištenje tax free goriva za komercijalne mega-jahte s profesionalnom posadom, kako bi domaće naftne tvrtke ostvarivale prihod po toj osnovi, a koji danas u milijunskim iznosima odlazi u neposredno susjedstvo. Našoj Vladi nije bilo dovoljno što imamo najveći PDV i najveće poreze na plaće nego su našli jedinu stvar u kojoj smo bili konkurentni, a to je boravišna pristojba pa su prošle sezone i nju povećali umjesto da smo to promovirali kao svoju prednost u odnosu na konkurenciju. Kada govorimo o svrsi boravišne pristojbe, Udruga nautičkog sektora nezadovoljna je tretmanom i promocijom nautike u okviru Hrvatske turističke zajednice, koja samo od boravišne pristojbe nautičkih gostiju uprihodi više od 30 milijuna kuna, a u potpunosti ignorira zahtjeve i sugestije od strane aktivnih sudionika tržišta okupljenih kroz HUP te novac troši na aktivnosti koje ne daju rezultate u povećanju nautičkih prihoda”, napominje.

Nadalje, za čarter kompanije ključni problem predstavlja nedostatak radne snage u sezoni, napominju Ivić Šimetin i Vuletić, i to zato što se posao pranja i čišćenja plovila odvija uglavnom subotom i nedjeljom. HUP- Udruga nautičkog sektora kao rješenje predlaže vaučere za poslove pranja brodova po uzoru na vaučere u poljoprivredi.
“Potrebno je liberalizirati radno zakonodavstvo kada je u pitanju povremeni rad u turizmu (vaučeri) ne samo za nezaposlene nego i one koji u nautici žele raditi povremeni posao radi dodatnog izvora zarade. Svakako je nužno omogućiti rad hrvatskih članova posade na jahtama pod stranom zastavom jer je apsurdna situacija u kojoj se na neki način strane nautičare demotivira da zapošljavaju domaće članove posade”, smatra Vuletić.

Također, sve veću važnost u nautici imaju ekologija i zaštita mora i prirode. “Na Jadranu je tek na nekim mjestima osigurana usluga pražnjenja crnih tankova plovila. Mora se osigurati i veći nivo sigurnost plovidbe te češće kontrole Lučke kapetanije”, smatra direktorica Udruge nautičkog sektora te dodaje: “Osim navedenih činjenica potrebno je napraviti studiju ekonomske i ekološke održivosti nautičkog turizma koja bi trebala uvesti više reda u čarter djelatnost, ubrzati postupak priznavanja dozvola za upravljanje brodicama i jahtama, značajno pojačati aktivnosti HTZ-a na zanemarenim nautičkim tržištima npr. SAD, donijeti održiv Zakon o pomorskom dobru, obnoviti Strategiju razvoja nautičkog turizma i pridržavati se iste te ukinuti ili skratiti prekomplicirane administrativne procedure od kojih možemo posebno istaknuti procedure upisa jahti i transfera plovila koje već spadaju u rubriku Vjerovali ili ne”, napominje Vesna Ivić Šimetin.
HUP-ove inicijative prema Vladi kreću se u smjeru prepoznavanja Hrvatske kao ‘yachting friendly’ destinacije što podrazumijeva implementaciju poznatih mjera, kako bi se ojačala konkurentnost prema drugim mediteranskim destinacijama, posebno susjednoj Italiji, Crnoj Gori i Grčkoj. “Nažalost, još smo daleko od cilja! Zabrinjavajuća činjenica je da se u anketama kojima se ispituje zadovoljstvo nautičara kao naše glavne prednosti još uvijek navode prirodne ljepote i razvedenost obale. To su blagodati koje su dar prirode, ali to nije dovoljno da Hrvatska privuče i zadrži nautičare, da adekvatno kapitaliziramo to naše bogatstvo. Problem je u tomu što naše vlade općenito, a ne samo aktualna, teže samo tome kako prikupiti što više poreza za pokrivanje državnih troškova. Već smo izgubili nadu da ćemo dobiti Vladu koja će smanjiti troškove administracije pa onda i poreze. Nastavlja se porezna presija i samo zato imamo budžetski suficit. Kada bismo promijenili politiku i uveli neke benefite za nautičare, Hrvatska bi mogli udvostručiti promet u nautici i, uz naše prirodne prednosti, pregaziti konkurenciju. Zato nas u tom pogledu inferiornija konkurencija polako pretječe i nadmašuje. Sve što neke druge destinacije rade, uvode jednostavne procedure prijave posada, tax free gorivo, jednostavnu dostavu robe na brodove ili pak nautici prilagođavaju poreznu politiku, mi ne radimo. Štoviše, nekim mjerama tjeramo nautičare od sebe”, ističe Vuletić.

Iz godine u godinu službena statistika objavljuje podatke kako broj nautičkih noćenja i dolazaka raste, no Vuletić napominje da postoji druga strana medalje jer, kako kaže, podatak o porastu gostiju od tri posto ne zvuči tako dobro ako je te iste godine broj brodova u čarteru porastao za primjerice 12 posto. “Ekonomska realnost je da smo imali 12 posto veći kapacitet, a broj nautičara je porastao za tri posto pa je prava istina da je onaj tko se bavi tim biznisom lošije radio i manje zaradio. Uspjeh nije ono što pokazuje državna statistika nego je uspjeh zbroj rezultata poslovanja naših poduzetnika u čarteru. Njihovo poslovanje nije dobro, mnogi su na granici izdržljivosti jer konstantno rastu troškovi dok je rast prihoda limitiran zbog politike obaranja cijena. Mislim da daljnji broj rasta čarter brodova u ponudi, bez ozbiljnijeg povećanja broja vezova u marinama, vodi ka neodrživoj tržišnoj situaciji”, zaključuje Roko Vuletić