“Više od 400.000 radnika mjesečno primi neto plaću manju od 3300 kuna, što je ispod egzistencijalnog minimuma”, ustvrdila je jučer Ana Knežević, v.d. predsjednica Saveza samostalnih sindikata. Trošak sindikalne košarice za četvoročlanu obitelj u srpnju je stajao 5563,49 kuna ili 7085,48 kuna za podstanare, navela je pojasnivši da (uz koeficijent zaposlenosti koji u Hrvatskoj iznosi svega 1,3) većina obitelji mjesečno primi oko 5200 kuna. “Pojedinci s takvim primanjima moraju ili još raditi na crno, prositi ili krasti, odnosno zaduživati se”, upozorila je Knežević.

Radnik kao roba
“Sve više smo svjedoci situacije da se radnik tretira kao roba i stoga je SSSH Vladi uputio cjelovit prijedlog regulacije politike plaća, u kojem je i Zakon o minimalnoj plaći”, izvijestila je podsjetivši da Hrvatska danas ima tek kolektivni ugovor o najnižoj plaći, koja iznosi 2165 kuna ili 33,68 % od prosječne plaće. Od 25 članica EU zakon o minimalnoj plaći ima 18 zemalja te tri kandidatkinje: Bugarska, Rumunjska i Turska. U zemljama EU minimalna plaća iznosi 45 posto prosječne plaće. Kada bi se taj kriterij primijenio kod nas, minimalna plaća bi dosegnula 3222 kune. Minimalna plaća u EU veže se uz paritet kupovne moći i ovisno o rastu troškova usklađuje se jedan do dva puta godišnje. Kroz minule tri godine kod nas su troškovi života porasli za 4% dok je prosječna plaća povećana samo 1,6 posto. Hrvatska se i u ovom segmentu mora prilagoditi standardima EU. SSSH je zato i odaslao inicijativu s ciljem da se 2007. potroši na usuglašavanje stajališta, a zakon počne primjenjivati od 1. 1. 2008. godine. Knežević je najavila da će se SSSH zalagati i za niveliranje plaća u privatnom i javnom sektoru koristeći iskustva Irske. Neutralno tijelo u kojem sjede po dva bivša predstavnika sindikata, poduzetnika i neovisnih ekonomista, a koordinira ih predsjednik Vrhovnog suda godišnje predlaže politiku plaća u javnom i državnom sektoru uzimajući u obzir stanje i rast plaća u gospodarstvu te rast troškova života. “Hrvatska još nema kontunuiranu politiku nego plaće izravno ovise o odnosima (ne)moći sindikata i vlasti te posebno o detalju je li riječ o predizbornoj godini”, kazala je Knežević.

Utaja poreza
Spomenula je da će se SSSH pozabaviti i menadžerskim plaćama. “Nismo protiv velikih menadžerskih plaća ako iza njih stoji dobar rezultat i zadovoljni radnici”, objasnila je te dodala da nam uzor treba biti njemački model, vrlo transparentan. “U pojedinim tvrtkama plaće menadžera veće su i do 38 puta od prosječne radničke plaće iako posluju loše i ne plaćaju radnike”, ilustrirala je Knežević podsjećajući na procjenu koja spominje da poslodavci godišnje utaje oko 8 milijardi kuna poreznih obveza.