Nedavno je započela gradnja termoelektrane Stanari u Bosni i Hercegovini u vrijednosti od 600 milijuna eura, no osim velikog investicijskog zahvata za susjednu državu, ovaj projekt je zanimljv i Hrvatskoj jer će gotovo sva oprema za njenu izgradnju doći iz Kine – preko Luke Rijeka i Hrvatskih željeznica.

Prvi brod s 1800 tona tereta trebao bi pristati u Rijeci tijekom petka, a nakon toga će robusni teret biti otpremljen do Stanara, u blizini Doboja, željeznicom u organizaciji AGIT-a, tvrtke kćeri HŽ Carga. U godinu i pol, koliko se planira projekt izgradnje termoelektrane, iz Kine će stići ukupno 50 tisuća tona tereta – uglavnom u kontejnerima. U AGIT-u (Agencija za integralni transport) naglašavaju da im je ovo posao desetljeća koji će u narednom razdoblju uvelike uposliti njihove kapacitete, a usto im dati i referencu za budućnost. "AGIT u ovom poslu sudjeluje kroz organizaciju željezničkog prijevoza većine robe preko Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Isto tako, projekt uključuje koordinaciju s Lukom Rijeka i kamionskim prijevoznikom koji osigurava loco prijevoz u Stanarima, od kolodvora do gradilišta", kaže Sanela Dropulić, voditeljica odnosa s javnošću AGIT-a.

Osim značajnog prihoda, koji je poslovna tajna, hrvatska tvrtka očekuje da će postati partner COSCO-u (China Ocean Shipping Company), koji organizira ovaj transport, i u ostalim sličnim logističkim projektima u regiji. Naime, COSCO je krajem 2012. godine izviđao situaciju s logističkim kapacitetima u jugoistočnoj Europi te su, prema neslužbenim informacijama, osim Rijeke, u obzir uzeli i slovenski Kopar te rumunjsku crnomorsko-dunavsku luku Constanza. No, nakon višemjesečne analize i razmatranja svih modela prijevoza, u konačnici se kao optimalno rješenje pokazala Luka Rijeka te hrvatska željeznička mreža i AGIT kao operater.  Tako će osim AGIT-a, u projektu sudjelovati i Luka Rijeka, kao koncesionar terminala za rasute terete, te Jadranska vrata (Adriatic Gate Container Terminal – AGTC), koncesionar kontejnerskog terminala Brajdica. Naime, dio tereta za bosanskohercegovačku termoelektranu je vangabaritnih dimenzija, pa će se istovarivati na Terminalu Orlando, a većina će ići preko Jadranskih vrata. Štoviše, oba terminala su ove godine imala znatna ulaganja kako bi mogli prihvatiti ovakve terete.

Početkom svibnja su puštene u rad nove dizalice na Orlandu, u vrijednosti od pet milijuna eura, a tijekom srpnja je postalo operativno i novo pristanište sa suvremenim dizalicama na Brajdici u koje je uloženo 30-ak milijuna eura. Za sada je teško procjenjivati koliko će u konačnici projekt TE Stanari donijeti konkretno zarade terminalima u Luci Rijeka. Naime, u odnosu na prošlu godinu, u 2013. čitava Luka Rijeka bilježi rast poslovanja, a očekivanja za naredno razdoblje su još optimističnija. Postoje najmanje dva razloga za to: velike investicije i ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Ukupno je Rijeka za prvih šest ovogodišnjih mjeseci zabilježila šest posto veći promet nego u istom razdoblju 2012. godine, s ostvarenih 3,49 milijuna tona tereta. No, najveći dio toga tereta otpada na Jadranski naftovod (Janaf) kojim je pretovareno 2,4 milijuna tona nafte.

Elektrana od 300 megavata
Na kontenjerskom termilanu je prošle godine pretovareno 126.000 TEU-a (standardnih mjera za kontejner). Kako se očekuje da će za bosanskohercegovačku termoelektranu biti transportirano 50-ak tisuća tona tereta, uglavnom u kontejnerima, vidljivo je da se radi o velikom poslu i za AGCT. "Za nas je svaki novi posao značajan, a tim više ako se radi o ovako velikom projektu kao što je pretovar za TE Stanari. Za sada je teško procjenjivati o kolikom broju kontejnera će se raditi jer oni mogu imati različitu težinu te nisu nužno u korelaciji s tonažom", istaknula je Iva Roman, glasnogovornica AGCT-a. Iako ne postoji konkretna brojka, procjene su da bi se moglo raditi i o više od 10 tisuća kontejnera u narednih godinu i pol.

 Izgradnja TE Stanari jedinstveni je projekt na području jugoistočne Europe i prvi kineski energetski projekt na tlu Europe. Radi se o 600 milijuna eura vrijednoj investiciji EFT Grupe poznatog srpskog biznismena Vuka Hamovića. Najveći dio investicije, 350 milijuna eura, osigurati će kineska razvojna banka, od čega je 150 milijuna namijenjeno za opremu kineskog proizvođača Dongfang electric koja će biti ugrađena u elektranu. Elektrana snage 300 megavata godišnje bi trebala proizvoditi dva milijuna megavatsati električne energije, a što predstavlja gotovo trećinu ukupne potrošnje u Bosni i Hercegovini. Elektrana će se sirovinom opskrbljivati iz obližnjeg rudnika lignita, koji bi u sklopu modernizacije trebao proizvoditi i do 2,5 milijuna tona ugljena godišnje. 

Ekspanzija ugljena
Inače, EFT je cijeli kompleks preuzeo 2005. godine, a priprema za modernizaciju rudnika i gradnju elektrane trajale su dulje od četiri godine. Kad izgradnja i montaža elektrane bude dovršena, u njoj i rudniku bit će zaposleno oko 900 radnika. Iako će snaga TE Stanari biti značajno manja od planirane TE Plomin C (500 MW) i slovenske TE Šoštanj 6 (600 MW) koja se već gradi, ovaj projekt još je jedan važan korak u ponovnoj ekspanziji energetskog korištenja ugljena u regiji.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost