EN DE

Karticama smo lani ostavili 49 milijuna eura napojnica

Autor: Jadranka Dozan
02. ožujak 2026. u 22:01
Podijeli članak —
Foto: Shutterstock

Što je donijelo dvije godine uvođenja ‘bakše’ u sustav fiskalizacije?

U okviru paketa poreznih promjena koje su na snagu stupile početkom 2024. u Hrvatskoj je, među ostalim, regulirano i uvođenje napojnica u sustav fiskalizacije. Tako se unatrag nešto više od dvije godine napojnice, bakšiš, manča, tip ili trinkgeld mogu ostavljati i bezgotovinskim putem, tj. pri plaćanjima karticama. Propisan je i godišnji iznos do kojega su isplate neoporezive, a razlika povrh njega se tretira kao drugi dohodak te se oporezuje po stopi od 20 posto.

Što je ta inovacija donijela u protekle dvije godine? Prema tzv. naknadnoj procjeni učinaka koju zakonodavci rade nakon dvije godine primjene zakona, kroz fiskalne blagajne lani je po izdanim računima evidentirano ukupno više od 49 milijuna eura plaćenih napojnica, što je za 18 milijuna ili 58 posto više nego u prvoj godini primjene te novine.

Podaci Porezne uprave pokazuju da je u 2025. isplaćeno nešto manje od 46,4 tisuće neoporezivih napojnica ukupnog iznosa 40,4 milijuna, a preostalih 8,6 milijuna eura odnosi se na oko dvije i pol tisuće oporezivih. Usporedbe radi, godinu prije evidentirana je 41 tisuća neoporezivih u vrijednosti 26,7 milijuna “plus” 4,3 milijuna eura oporezivih.

Ti podaci govore u prilog pozitivnim učincima propisa, smatraju u Ministarstvu financija, a ističu to i u Udruženju ugostiteljskih djelatnosti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, koje je snažno zagovaralo uvođenje modela bezgotovinskog plaćanja napojnica, pozivajući se na strukturu plaćanja u ugostiteljstvu. Procjenjuje se, naime, da se između 60 i 70 posto prihoda u ugostiteljstvu naplaćuje karticama, a u turistički najintenzivnijim i urbanim sredinama taj je udio još i viši, ističe Saša Zrnić iz Sektora za turizam HGK.

Podaci Porezne uprave

U ugostiteljstvu je lani potrošačima ukupno izdano gotovo 473 milijuna računa, a njihova vrijednost premašila je 5,37 milijardi eura.

Ne djeluje dojmljivo, ali…

“Snažan rast već u drugoj godini primjene upućuje na uspješnu formalizaciju sustava i prelazak dijela ranije neevidentiranih primitaka u transparentne tokove. Bez uključivanja kartičnog plaćanja, učinci ove regulacije bili bi znatno ograničeni”, tvrdi naša sugovornica. Udruženje, kaže, radi i na informiranju ugostitelja i potrošača o prednostima i mehanizmima ove promjene te potiče razgovore s bankama i kartičnim kućama kako bi se smanjile provizije za takve transakcije i dodatno ojačala primjena modela.7

U okviru naknadne procjene učinaka Zakona o porezu na dohodak u Ministarstvu financija vezano uz odredbe koje se odnose na to područje ističu kako “rast broja i iznosa isplaćenih napojnica predstavlja ujedno i povećanje primitaka zaposlenika u djelatnostima u kojima je uobičajeno davanje i primanje napojnice, što je dodatna motivacija za zapošljavanje u takvim djelatnostima koje su često suočene i s povećanom potražnjom za radnom snagom.”

Propisi, doduše, ne specificiraju konkretne djelatnosti, ali napojnice se najčešće vezuju uz ugostiteljstvo, pa u Katančićevoj u prilog pozitivnim učincima propisa navode pozitivna kretanja u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Broj zaposlenih u njima je 2024. povećan za 8,6 posto, na 90,9 tisuća. Podaci Fine pokazuju, pak, da su u turističko-ugostiteljskim djelatnostima te godine ukupni prihodi povećani za 13 posto, na više od 7,1 milijardu eura.

Doduše, od ukupno više od 14 tisuća poduzetnika u tom sektoru, na deset najvećih otpada više od petine prihoda i više od četvrtine dobiti, dok u zaposlenosti vodeća desetorka participira približno šestinu. Stave li se fiskalizirane napojnice u odnos s ukupnim fiskaliziranim prometima poduzetnika u ugostiteljstvu, njihovi iznosi, dakako, ne djeluju dojmljivo, ali u znatnom dijelu tih usluga, posebice u kafićima gdje su i iznosi računa manji, nagrade za dobro obavljene usluge i dalje se češće daju u “kešu”.

Postojeći model je stabilan i funkcionalan i doprinosi većoj transparentnosti i atraktivnosti rada u sektoru ugostiteljstva i turizma, što je, s obzirom na nedostatak radnika u ugostiteljstvu, značajna mjera, ističe Saša Zrnić iz Sektora za turizam HGK/PD

Ne pomažu za mirovine

Kako bilo, u djelatnostima pripreme i usluživanja hrane i pića, lani je potrošačima ukupno izdano gotovo 473 milijuna računa, a njihova vrijednost premašila je 5,37 milijardi eura. U odnosu na godinu prije broj računa porastao je za 3,6 posto, dok je ukupan iznos povećan za 580 milijuna ili 12 posto. Dodaju li se ugostiteljskim i usluge pružanja smještaja plaćene gotovinom ili karticama, obveznici fiskalizacije prijavili su lani ukupno više od 8,2 milijarde eura, odnosno za oko 800 milijuna ili desetak posto više nego preklani.

U svakom slučaju, uvođenje napojnica u sustav fiskalizacije, odnosno omogućavanje da i one putem kartica do određenog iznosa ne podliježu oporezivanju uglavnom se smatraju unaprjeđenjem sustava nagrađivanja zaposlenika i moderniziranjem poslovanja u ugostiteljstvu. U tim djelatnostima same plaće su razmjerno niske. Prema posljednjim dostupnim podacima Fine, za 2024., kod tih je poduzetnika prosječna plaća iznosila 1046 eura, što je u odnosu na godinu prije bilo povećanje za 12,8 posto.

90,9

tisuća ljudi radnika zaposleno je u segmentu pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Prema DZS-u, pak, prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u kategoriji pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane lani je iznosila 1163 eura, s tim da je u segmentu smještaja bila približno 1300, a u ugostiteljstvu oko 1030 eura. Uz druge oblike neoporezivih isplata, ukupna primanja podebljavaju upravo napojnice, ali dugoročno one ne pripomažu iznosima budućih mirovina.

“Uvođenjem jasnog poreznog tretmana povećani su neto primici zaposlenika i smanjen je trošak za poslodavce u odnosu na raniji režim kada su se napojnice tretirale kao plaća uz obvezu svih javnih davanja za poslodavca. Smatramo da je postojeći model stabilan i funkcionalan te da doprinosi većoj transparentnosti i atraktivnosti rada u sektoru ugostiteljstva i turizma, što je, s obzirom na nedostatak radnika u ugostiteljstvu, značajna mjera”, ističe Zrnić. S obzirom na inflacijske pritiske, dodaje, razumno bi bilo i otvaranje dijaloga o mogućoj reviziji neoporezivog praga u budućnosti.

Autor: Jadranka Dozan
02. ožujak 2026. u 22:01
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close