Ako u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit susretnete medvjeda, pričekajte – pobjeći će od vas, osim ako nije medvjedica s mladuncima. Ako jest, pokušajte biti što tiši i zaobići ju u širokom luku. Doduše, kako bi se stanovnici velebitskih prostranstava stigli skloniti od uljeza, u šetnji treba biti dovoljno glasan, ali ne i preglasan, kako bi se rastjerale zmije i ostale divlje životinje.

Također, strogo je zabranjeno slušanje glasne glazbe. To su tek neke od važnih uputa koje bi trebalo dobro upamtiti prilikom posjeta jednom od najsjajnijih bisera nedirnute prirode u Hrvatskoj koji je ušao u konkurenciju za izbor Europske destinacije izvrsnosti za 2008./2009. godinu. Izbor je pokrenut kao pilot projekt 2005. godine u organizaciji Europske komisije, a Hrvatska ima pravo sudjelovanja bez financijske pomoći. Prošle godine tema natjecanja bila je tradicija u službi turizma, a nagrađeno je dvadeset destinacija, osamnaest u zemljama članicama EU, te dvije destinacije u zemljama kandidatima, uključujući i Hrvatsku. Među domaćim destinacijama prošle je godine odabran Đurđevac.Tema ovogodišnjeg izbora je Turizam i zaštićena područja, a u Hrvatskoj akciju provodi Hrvatska turistička zajednica koja je prošlog tjedna između 19 prijavljenih odabrala pet destinacija koje ulaze u uži izbor. U konkurenciji su osim Sjevernog Velebita još tri parka prirode, Papuk, Učka i Lastovsko otočje, te Park-šuma i dvorac Trakošćan, a pobjednik će se znati tijekom svibnja. Cilj akcije je nagraditi područja ili granična područja ekonomski održivog turističkog proizvoda razvijenog uz pomoć zaštićenog područja, ali s gospodarskim korištenjem prirode i brigom o potrebama lokalne uprave i posjetitelja na način da se one dugoročno ne osiromaše. Projektom se također nastoji promicati europski turizam kao i turizam pojedinih zemalja i regija, nagrađenih destinacija te tako stimulirati druge destinacije da prihvate modele održivog razvoja turizma. Prema podacima Europske komisije, u ovogodišnje natjecanje uključile su se 22 zemlje, a tema natjecanja u idućoj godini je turizam vezan uz vodu.

NP Sjeverni Velebit
Sezona posjećivanja Sjevernog Velebita počinje upravo u svibnju. Obzirom na nepredvidljivu prirodu te “divlje” destinacije te strogo ograničenje kretanja po parku, dobar izbor za posjetitelje Sjevernog Velebita je organizirani izlet koji obuhvaća obilazak Zavižana, Velebitskog botaničkog vrta, Premužićeve staze, predavanja i projekcije. Cijena stručnog vođenja po grupi košta oko 500 kuna, a kako unutar nacionalnog parka nema hotela ni restorana, posjeetitelji moraju nositi vlastitu hranu i dovoljno vode.

Park i dvorac Trakošćan
Nedavno orvorena oružarnica i kuhinja dvorca koji je jedno od glavnih turističkih obilježja Hrvatskog zagorja novi je mamac posjetiteljima Trakošćana. Zanimljivo je kako postoje indicije da je grof Juraj Drašković, pristupajući rekonstrukciji dvorca polovicom 19. stoljeća imao razrađen projekt za njegovo turističko korištenje. Trakošćan je nastao u 13. stoljeću u obrambenom sustavu sjeverozapadne Hrvatske kao manja osmatračka utvrda za nadzor puta od Ptuja prema bednjanskoj dolini. U 19. stoljeću Trakošćan dobiva današnji oblik, čime je ne samo izmijenio vanjski lik nego i prekinuo s petstoljetnom obrambenom funkcijom. Obnovom nastaje i romantičarski perivoj po uzoru na engleske parkove. Izgradnjom brane dolina se pretvara u veliko jezero.

PP Papuk
“Neki ne bi mogli povjerovati ako bi im se reklo da se jedan vrh Papuka zove Visoki vrh i da doseže gotovo devetsto metara! Bilo bi im neshvatljivo da se ovdje, iz ravnice uspravljaju gore kao timori, kao vrhovi izumrlog miocenskog mora i da se ovdje čovjek verući se potiplje o okamenjene školjke, zvijezde, puževe i alge.” To je o Papuku napisao Matko Peić. Na Papuku se tako mogu vidjeti vulkanski stupovi potpuno nepoznati u hrvatskoh geologiji, već mnogo bliži miocenskim vulkanitima na Novom Zelandu, ili američkom parku Yellowstone, ili pak prašumske oaze Sekulinačkih planina. Desetak minuta šetnje od Orahovačkog jezera dovodi do jednog od najvećih starih gradova u Hrvatskoj, arheoloških ostataka Grada Ružica koji se prvi put spominje prije gotovo tisuću godina. Izletničko središte Papuka je park-šuma Jankovac koja je zbog svoje ljepote zaštićena još sredinom prošlog stoljeća. Inače Papuk je zanimljiv svim planinarima slabije kondicije zbog visine od svega tisuću metara nadmorske visine, a park je otvoren cijele godine.

PP Učka
Smatra se da je Učka zacijelo jedino mjesto na svijetu gdje se može fotografirati stenoendemski cvijet Učkarski zvončić, te jedno od posljednjih europskih utočišta bjeloglavog supa ili surog orla. Najzanimljivije kod Učke je nevjerojatna raznolikost na razmjerno malom prostoru. Za samo nekoliko sati planinarske staze posjetitelje vode iz liburnijskog primorja preko šumovitih obronaka Učke do najvišeg vrha Vojaka na visini od 1401 metar, a s vidikovca koji oblikom podsjeća na srednjevjekovnu kulu pruža se punih 360 stupnjeva pogleda na Istarski poluotok, otoke sjevernog Jadrana, planine Gorskog Kotara, Veneciju, talijanske Alpe…Nalazi iz nekoliko špilja s Učke upućuju na kontinuitet života u tom kraju još od razdoblja od oko 12 tisuća godina prije Krista.

PP Lastovsko otočje
Lastovo i Sušac najveći su od 44 otoka, otočića, hridi i grebena najmlađeg parka prirode u Hrvatskoj koji je najpoznatiji nautičarima i roniocima, ali i ljubiteljima glazbe zahvaljujući već tradicionalnom Jazz festivalu ˝Lastovo – otok glazbe˝ koji ove godine slavi deset godina i na glasu je kao dalmatinski Woodstock. Na otočju je registrirano 37 ugroženih vrsta na europskoj razini. Zahvaljujući obilju zooplanktona, podmorje je bogato koraljima, spužvama, te plaštenjacima. Velika atrakcija je endemični kameni ili hvarski koralj, a zaštitni znak hridasta dna su kolonije brkatog jastoga, hlapovi, i rakovice, te rijetki puževi. U otvorenim vodama otočja često se mogu vidjeti nekoliko vrsta dupina, a dragulji Lastovskog otočja skriveni su u njegovom podmorju, staništu 248 vrsta morske flore, mahom biljaka s popisa teško ugroženih i strogo zaštićenih vrsta. Među brojnim legendama o otočju je i legenda o Glavatu. Zeus je poslao svog izaslanika da pronađe najljepši otok na svijetu. Nakon duge potrage, izaslanik je ostao na mjestu između Lastova, Korčule i Mljeta, ne mogavši se odlučiti. Na istom mjestu stoji i danas, okamenjen.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo