Iako su izuzetno zadovoljni čistoćom, sanitarijama te kvalitetom osoblja u hrvatskim kampovima, gosti kampisti iz Slovenije najviše nam zamjeraju lošu wifi pokrivenost te nedostatak domaćih delicija koji se intenzivno promoviraju, no u stvarnosti većina kampova u svojoj ponudi ne ide dalje od čevapa i pizze, a domaćim vinima ni traga.

Osim toga slovenskim kampistima nedostaju i dobre biciklističke staze u destinacijama, sadržaji za djecu, sjena na plažama te večernja zabava, pokazalo je istraživanje specijaliziranog časopisa za kamping AA-Press iz Slovenije provedeno u suradnji s Kamping udrugom Hrvatske i Ministarstvom turizma. Istraživanje je u u utorak predstavio Primož Longyika, direktor AA-Pressa u sklopu Kongresa hrvatskog kampinga koji je u utorak započeo u dubrovačkom hotelu Valamar Lacroma. Anketu je tijekom ovog ljeta ispunilo 1200 slovenskih turista koji su sami odabrali kamp koji žele ocijeniti, a najviše ocjena dobili su kamp Straško na Pagu, potom Čikat na Lošinju, Kamp Soline u Biogradu te Njivice. Najbolje ocjene od Slovenaca je dobio Pag, potom Lošinj, Cres i Rab, a najlošije ocjene dali su Krku i Istri.

"Treba napomenuti da se radi o istraživanju percipiranog zadovoljstva gostiju, a ne ocjenama na temelju statičnih kriterija stručnjaka kojima se služi primjerice ADAC, zbog čega su neki kampovi koji su dobili nagrade ADAC-a zaradili lošije ocjene slovenskih gostiju. Naime, drukčija očekivanja gosti će imati od robinzonskog kampa na Lastovu ili pak luksuznog kampa u Istri", pojašnjava Longyka te poručuje da, što se tiče slovenskih kampista, možemo odustati od dinamita kako bismo stvorili pješčane plaže. Čak 60 posto anketiranih najviše voli šljunčane plaže te stijene, a tek 20 posto pati ih za pijeskom na plaži. Internet je druga stvar, zbog toga su brojni gosti u stanju iseliti iz kampa.

"Besplatan wi-fi koji je dostupan u cijelom kampu, a ne samo nekim dijelovima, ulazi u osnovnu ponudu kao što su sanitarije ili priključak na vodu, on više ne smije biti dodatni sadržaj. Trideset posto gostiju to je ocijenilo nedostatkom u hrvatskim kampovima i na tome trebate raditi", kaže Longyka.

Inače, Iza Nijemaca, Slovenci su drugi po broju noćenja u hrvatskim kampovima, a u ovoj godini je ta brojka narasla za tri posto, pokazuju podaci KUH-a. Anketa je također pokazala da bi se 82 posto gostiju vratilo u kamp koji su ocijenili, 14 posto možda bi se vratilo, a 4 posto ne bi.