Među 'top' sektorima kao generatorima rasta našeg BDP-a, nakon dugotrajne krize povratak se bilježi za inače desetkovani građevinski sektor, uz naznake sve većeg potencijala. To pak znači i da su gotovo svi građevinari koji su se raspršili između 47. i 463. mjesta na Bisnodeovoj ljestvici '505 najvećih', dio iste priče, u cijelosti ovisni o razini novih projekata i investicijskih odluka, u tjesnacu između poteškoća na tržištu zbog manjka radne snage, uslijed čega i rasta ulaznih troškova, te navodno još uvijek prisutnog dampinga.

S porastom ulaganja ipak od lani i oni prvi put počinju bilježiti značajnije stope povećanja prihoda u odnosu na razdoblje od izbijanja krize, s različitim efektima na planu profitabilnosti. Pred očekivanom završnicom sektorske konsolidacije, s europskim procjenama rasta od blizu 3% za ovu godinu i vrijednosti novih radova od oko 3,6 mlrd. eura, tako se za mnoge od njih pozitivna očekivanja prelijevaju na godinu koja je u tijeku, uz preporuke administraciji za stabilniji i vjerodostojniji pravni sustav te političko-ekonomski okvir koji potiče i ubrzava razvojne procese te potiče konkurentnost. Za razliku od prethodne i ove, godina koja dolazi pokazuje se kao bitnija glede stabilizacije svih performansi. 

Na valu investicija
Na valu privatnih i javnih investicija, i pored činjenice da oporavak vrijednosti i obujma radova na infrastrukturnim objektima zaostaje za rastom u stanogradnji, hvalevrijednima se smatraju nove Vladine mjere. Osobito one poreznog karaktera, zbog čega će za angažiranje stranih radnika građevinari u predstojećem razdoblju snositi manji financijski teret. Koliki, teško je reći jer se rade prve kalkulacije, no Vladinu najavu pozdravljaju i u Kamgradu u vlasništvu Dragutina Kamenskog, koji će veliku obljetnicu 40 godina postojanja kompanije obilježiti u rujnu, a razlog više je i što je postao prvi građevinar po prihodima u 2018.  U kontekstu rješavanja nedostatka radne snage stranim radnicima (u Kamgradu ih radi 30%, najviše Albanaca), Kamenski pozdravlja najavu Vlade da će se troškovi prehrane i smještaja priznati kao porezno priznati rashodi.

Dakle, svi stranci koji dolaze moraju imati osiguranu prehranu i smještaj, a ne da to ulazi u primanje u naravi. Uz te napore, u postojećem segmentu i kod današnje operative sektor će se  uspjeti konsolidirati, kaže, jer to omogućuje pozitivno poslovanje. Kamgrad je lani ostvario rekordnu razinu prihoda u iznosu od milijardu i pol kuna, što je rast od 122% te najbolji kompanijski rezultat u sektoru od početka krize. Prvi, pak, po stopi rasta prihoda je Strabag AG: porasli su čak za 400% – s 96 milijuna kn u 2017. na nešto ispod pola milijarde kune u 2018. Druga, a i pod redovno visoko randirana Strabagova tvrtka, inače glavna hrvatska podružnica, dosegnula je oko 850 milijuna kuna, s rastom od  20-ak posto. Tako je pod ovim snažnim internacionalnim brendom u Hrvatskoj ukupno prihodovano oko 1,3 milijarde kuna. 

"Postignuti rezultati u 2018. su povijesno dobri za kompaniju, no od lovorika se ne živi, iako je dobar osjećaj biti prvi i kad iza predanog rada dođu rezultati", kaže Kamenski. Kako nam otkriva, ova godina bolja je od plana, pri čijoj izradi nisu se rukovodili izuzetno visokim rastom iz 2018., već je planirano na razini prethodnih godina, odnosno u rasponu između 700 i 900 milijuna kuna.  "Plan ćemo ostvariti, moguće i prebaciti", navodi dodajući da će na to utjecati i radovi na remetinečkom rotoru te od novih aktivnosti svakako najistaknutiji projekt za čije su izvođenje odabrani odlukom kojom je kao najpovoljnija odabrana ponuda Kamgrada i GPK Krka za izgradnju nove bolnice u Rijeci u vrijednosti 792 milijuna kuna. To je njihov drugi zajednički projekt, a nakon suradnje na projektu druge faze izgradnje luksuznog hotelskog resorta Costabella, ukupne vrijednosti oko 60 milijuna eura ugovorenih radova, koja uključuje izgradnju hotela, vila i prometnica za investitora češku grupacije JTH.

U tijeku su i pregovori za turističke projekte u vrijednosti nekoliko stotina milijuna kuna za sljedeću godinu, čime kane popuniti kapacitete do idućeg ljeta. "Prošla poslovna godina je za Kamgrad bila iznimno dobra, no uz isto tako, iznimno mnogo truda, rada i zalaganja svih zaposlenika. Tijekom 2017. dosta nam se ugovorenih poslova odgodilo i 'prelilo' u 2018, a ta je godina sama po sebi imala dosta ugovorenog posla i takav splet okolnosti rezultirao je iznimno radno aktivnom godinom. Možda je dijelom to posljedica i poslovnog okruženja te manjeg broj tvrtki koje su u mogućnosti izvesti zahtjevnije projekte u kratkim i fiksiranim rokovima. Posebno smo ponosni što smo sve projekte, bez obzira na kompleksnost i kratke rokove, predali na vrijeme. A radilo se o vrlo zahtjevnim projektima hotela Park  5+* u Rovinju, Zračna luka u Splitu, Trgovačkom centru u Puli, turističkom naselju i hotelu Laguna Park u Poreču…

Posebno smo ponosni na vlastiti projekt Logističko distributivnog centra u Velikoj Gorici koji je dan u zakup Atlantic Tradeu, a koji je 'od ideje do useljenja' realiziran u 10 mjeseci", kaže Kamenski.   Kad je riječ o zvučnim imenima, Zagreb – Montaža iz nepoznatih razloga prvi put nije uvrštena na ljestvicu, iako je ZM Grupa prema provjerljivim podacima u 2018. ostvarila 483 mil. kuna ukupnog prihoda, od čega se 99% odnosi na poslovni prihod. Kako bilo, prvi izostanak Tehnike (u predstečaju je u očekivanju strateškog partnera i dokapitalizacije) i osječke Gradnje (čije je otvaranje stečaja odgođeno po sličnom principu kao u slučaju 3. maja), izgleda posve razumljivo. S druge strane, za trećinu su porasli prihodi GIP Pioniru i Lavčević – Inženjeringu, oko 6% rastao je križevački Radnik, dok je na pozitivnoj nuli GP Krk. 

Kobna odgoda
Ako se izuzme nekadašnja Agrokorova sastavnica Projektgradnja, za koju je izgledan scenarij prodaje u sklopu non core imovine, najveći minus i to 18%-tni ostvario je investitorima uvijek zanimljivi Dalekovod. Ipak, iz ove kompanije poručuju da su njihovi poslovni rezultati u 2018. obilježeni uobičajenim cikličkim trendovima industrije, odnosno poslovnim modelom tvrtke i Dalekovod Grupe. Pojašnjavaju da je došlo do pada broja ugovorenih poslova i realizacije, a ključni razlog je odgoda tendera koji su se očekivani tijekom 2018., a odgođeni su za 2019. Takve okolnosti negativno su se odrazile i na rezultat poslovanja u 2018. Bez obzira na negativne cikličke trendove, Dalekovod Grupa je uredno nastavila s ispunjavanjem financijskih obveza prema sklopljenoj predstečajnoj nagodbi te je lani financijski dug smanjen u iznosu od 50,8 milijuna kuna. 

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Međutim, Grupa i Društvo su u prvih šest mjeseci 2019. zabilježili snažan rast neto dobiti, što je u prvom kvartalu u velikoj mjeri rezultat prodaje društva Dalekovod Professio d.d., a u drugom kvartalu rezultat bolje realizacije ugovorenih projekata. Prihod iznad planiranog ostvaren je na inozemnom tržištu, a to se prvenstveno odnosi na tržišta Norveške i Švedske, dok je na domaćem tržištu prihod od prodaje znatno ispod planiranog zbog smanjene aktivnosti glavnih domaćih investitora. Novi predsjednik Uprave Dalekovoda – od proljeća Tomislav Rosandić, iznosi da je prvo polugodište obilježeno snažnim pozitivnim trendom ugovaranja novih poslova. "Dalekovod je u prvih 7 mjeseci, kaže, ugovorio ili je odabran kao najpovoljniji ponuđač radova u ukupnom iznosu od više od 1,450 milijuna kuna, što svrstava ovu godinu u jednu od najperspektivnijih poslovnih godina.

Trenutna vrijednost ugovorenih poslova i poslova na kojima je tvrtka odabrana kao najpovoljniji ponuđač iznosi više od 2,3 milijarde kuna", kaže Rosandić. S obzirom na tržišnu perspektivu i dosadašnju uspješnost na tenderima menadžment Grupe najveći naglasak daje potrebi osiguranja dostatnih garantnih okvira kod poslovnih banaka, što predstavlja najvažniju polugu uspješnog izvršenja poslovnih aktivnosti. Nova Uprava je započela i u značajnoj mjeri provela mjere operativnog restrukturiranja, usmjerene na optimizaciju režijskih troškova i broja zaposlenih u sektorima podrške poslovanju, a provode se i daljnje mjere, usmjerene na optimizaciju poslovnog modela i procesa, čime bi trebala postići veću efikasnost u poslovanju. Navedene mjere će imati značajan utjecaj na EBITDA razinu Grupe i društva, a potpuni efekt na financijske rezultate, tvrde, bit će vidljiv tijekom 2020. 

Povratak Instituta IGH
Tvrtka koja počinje ponovo profitabilno poslovati je Institut IGH, u kojem kažu da im je 2018. obilježilo dodatno stabiliziranje poslovanja i nakon više godina, ostvarenje neto dobiti. Predsjednik Uprave Oliver Kumrić navodi da im je bitno što su, unatoč smanjenju broja zaposlenih, uspjeli povećati produktivnost. Stoga im smanjeni prihod (-8%), najvećim dijelom zbog jednokratnih prihodovnih stavki u 2017. i dinamike izvršenja inozemnih ugovora tijekom 2018., sada ne predstavlja značajniji poremećaj u planiranom poslovanju. "Fokusirani smo na rast efikasnosti i internacionalizaciju, što rezultira drastičnim povećanjem ugovaranja novih poslova od početka 2018. U prvoj polovici 2019. ugovorili smo 121 mil. kn vrijednosti poslova, 162% više u odnosu na isto vrijeme lani", kaže Kumrić.