Povodom posjeta Saveznog ministra gospodarstva i tehnologije Philippa Röslera Hrvatskoj od 11. do 12. ožujka 2013., Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora planira objaviti niz intervjua s odabranim stručnjacima iz kruga članova Uprave i ostalih članova o aktualnim temama vezano za pojedine djelatnosti. Vodeći motiv je povećanje konkurentnosti Hrvatske s naglaskom na skorašnji pristup Europskoj uniji.

Prvi u nizu intervjua je onaj s Dinom Doganom, predsjednikom Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore te članom Uprave i glavnim direktorom za financije Hrvatskog Telekoma, na temu „Hrvatska kao destinacija za ulaganje“.

Intervju donosimo u nastavku.

Gospodine Dogan, Savezni ministar gospodarstva dr. Philipp Rösler posjetit će Hrvatsku od 11. do 12. ožujka 2013. u pratnji gospodarske delegacije. Kako ocjenjujete općenito njemačko-hrvatsku gospodarsku suradnju? Koji sektori su potencijalnim ulagačima najzanimljiviji?

Njemački partneri i proizvodi u Hrvatskoj tradicionalno uživaju visoko poštovanje. Njemačka je iza Italije drugi najvažniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske. Prema Državnom zavodu za statistiku, u 2012. godini hrvatski izvoz u Njemačku iznosio je 988,5 mil. eura (+2,2% u usporedbi s prethodnom godinom), dok je uvoz iz Njemačke iznosio oko 2 mlrd. eura (+1,7%). Nadalje, Njemačka se s udjelom od oko 12 posto, nakon Austrije i Nizozemske, nalazi na trećem mjestu najvećih stranih ulagača u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj već postoje značajna njemačka ulaganja u trgovini na veliko i malo, u sektorima telekomunikacija i energetike te u medijima. Nadalje, njemačke tvrtke ulagale su i u prehrambenu industriju i preradu metala pri čemu se često radi o srednje velikim ulagačima. Njemačke tvrtke trenutno pokazuju veliko zanimanje za područje obnovljivih izvora energije i povećanja energetske učinkovitosti. Raznovrsne mogućnosti za suradnju nude i srednjeročno i dugoročno planirani projekti na području infrastrukture (izgradnja željeznica, luka i cesta), zaštite okoliša (vodoopskrba, zbrinjavanja otpada i otpadnih voda) i logistike. Ne smije se zaboraviti ni činjenicu da među stranim turistima, koji dolaze u Hrvatsku, najveći broj dolazi upravo iz Njemačke: u 2012. godini ih je bilo čak više od 1,8 milijuna. Stoga i turizam nudi brojne mogućnosti za stratešku suradnju i ulaganja.

Prije nešto više od tri mjeseca državni tajnik SR Njemačke Stefan Kapferer otvorio je njemačko-hrvatski simpozij „Energetska učinkovitost u zgradarstvu i javnoj rasvjeti“ i tim povodom naglasio da pristup Hrvatske EU pruža razne mogućnosti za obje zemlje, iako provedba strogih europskih propisa za Hrvatsku predstavlja veliki izazov. Koje mogućnosti se općenito nude tvrtkama nakon 1. srpnja i koje prilike se pružaju u sektoru telekomunikacija?

Kao predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore mogu prvenstveno govoriti o njemačko-hrvatskoj suradnji. Općenito gledano, nakon pristupa Hrvatske Europskoj uniji, hrvatsko tržište postaje dio europskog tržišta što će uvelike olakšati općenito razmjenu roba među članicama Europske unije te smanjiti transakcijske troškove. Za hrvatske tvrtke time će biti jednostavnije stupiti na tržište EU, a suradnja s hrvatskim tvrtkama postat će još zanimljivija, što će pridonijeti daljnjem rastu bilateralnih gospodarskih odnosa.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

Njemačko tržište, koje je najveće u Europskoj uniji, nudi razne mogućnosti, a hrvatski poduzetnici su postali svjesniji da se moraju pripremiti za europsko tržište, iako do sada nisu poslovali na njemu. Dakle, postoji veliki prostor za obostrano korisnu suradnju i strateška partnerstva te ulaganja. Potencijalni partneri iz Njemačke često imaju dugogodišnje iskustvo i znanje u vezi povlačenja i korištenja sredstava iz fondova Europske Unije koja oni mogu unijeti u suradnju.

Što se pak područja telekomunikacija tiče, primjeri odlične suradnje hrvatskih i njemačkih stručnjaka već postoje. Tu bih posebno istaknuo TeraStream, mrežu budućnosti, koja diže brzinu pristupne mreže za oko 50 puta u odnosu na sadašnje kapacitete, te korisniku omogućuje brzinu od 1 Gbit/s. Hrvatska je s Hrvatskim Telekomom prva zemlja u svijetu koja implementira ovu naprednu tehnologiju, a naši stručnjaci to čine zajedno s kolegama iz Deutsche Telekoma. Detaljnije, ovu inovativnu tehnologiju mreže koja je ključna za budući razvoj i konkurentost gospodarstva, Hrvatski Telekom je implementirao prvi unutar Deutsche Telekom Grupe, a ulaganje u ovaj pilot projekt vrijedno je više od 30 milijuna kuna.

U aktualnom gospodarskom istraživanju Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore pojačano se traže poboljšanje ulagačke klime odnosno poticaji za ulaganja. Što je potrebno kako bi Hrvatska privukla više stranih ulagača?

Upravo kroz globalizaciju ulagači prema svom mišljenju se mogu odlučiti za najpovoljniju destinaciju za poslovanje. Ulagači od destinacije za ulaganje općenito očekuju stabilnost, konkurentne uvjete na mjestu ulaganja, učinkovitu javnu upravu te općenito pozitivan stav prema ulagačima. Hrvatska kao zemlja ima brojne prednosti, počevši od svoje pozicije i ljudi, no na svim ovim točkama moramo postići napredak kako bismo kao zemlja bili privlačni za strana ulaganja.

 Potrebni su jasna vizija i strategija za hrvatsko gospodarstvo te odlučnost i ustrajnost u provođenju svih odgovarajućih mjera. Stoga je važno brzo riješiti postojeće nedostatke te stvoriti ukupno gledano pogodniju klimu za ulaganja kao i efektivno i učinkovito promicanje tih pogodnosti na međunarodnoj razini – time Hrvatska ima dobre šanse da postane konkurentna u privlačenju stranih ulaganja. Ne smijemo zaboraviti ni da je u Hrvatskoj već realizirano nekoliko njemačkih ulaganja koja mogu poslužiti kao primjer. Među njima se nalaze srednje velike tvrtke koje uz pomoć rastućeg broja djelatnika proizvode isključivo ili uglavnom za svjetsko tržište. Kao predsjednik Njemačkohrvatske industrijske i trgovinske komore mogu reći da ulažemo maksimalan trud da takvih primjera bude što više.