Više od 700 građana prošlo je 25. travnja kroz vrata Hrvatske narodne banke, koja je svoje sjedište na Trgu hrvatskih velikana nakratko pretvorila u otvoreni prostor financijskog obrazovanja zainteresiranih građana. Program je bio osmišljen tako da posjetiteljima približi rad središnje banke kroz praktične i interaktivne sadržaje. U fokusu nije bilo samo razgledavanje institucije, nego i način na koji novac funkcionira u praksi – od svakodnevne štednje do složenijih mehanizama monetarne politike. Posebnu pozornost privukla je Okrugla dvorana, nekadašnje središte Zagrebačke burze, arhitektonsko djelo Viktora Kovačića. Posjetitelji su učili kako upravljati osobnim financijama, prepoznati krivotvorene novčanice i razumjeti put novca – od trampi krznom i začinima do digitalnog eura.

Puno reakcija

Građani su tijekom radionica bili poprilično zainteresirani i postavljali brojna pitanja, a zajedno su sjedili svi, od najmlađih do najstarijih. Među temama koje su izazvale najviše interesa izdvojilo se pitanje digitalizacije novca. Najdužu raspravu potaknulo je pitanje digitalnog eura. Građanima nije bilo jasno kako se on razlikuje od novca na njihovim računima u banci. Ana Martinis iz HNB-a pojasnila je da digitalni euro ne predstavlja isto što i novac na bankovnim računima, iako se i jedno i drugo koristi u elektroničkom obliku. Za razliku od depozita u komercijalnim bankama, digitalni euro bio bi oblik javnog novca koji izdaje Europska središnja banka, slično gotovini. Ključna razlika digitalne inačice bila bi u većoj razini privatnosti i mogućnosti korištenja izvan mreže, uz ograničene iznose koji bi se prethodno prebacivali s tekućeg računa u digitalni novčanik. Digitalni euro trebao bi biti dostupan najranije 2028. ili 2029. godine. Trenutačno je u fazi pripreme, a konačna odluka o uvođenju ovisit će o donošenju potrebnog zakonodavnog okvira Europske unije. Takav sustav omogućio bi plaćanja koja su po svojim obilježjima bliža gotovini nego kartičnim transakcijama, pri čemu bi nadzor nad podacima o plaćanjima bio smanjen u odnosu na postojeće elektroničke metode. Rasprava se potom proširila na širi kontekst Europske unije i monetarne integracije. Mnogima je bila zanimljiva i činjena da je Danska, iako u Europskoj uniji, zaštićena od pravila da uvede euro. Upitani, posjetitelji su znali nabrojati kako od 27 članica Europske unije, sedam ih trenutačno ne koristi euro kao službenu valutu. To su: Bugarska, Češka, Danska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska. Jedino Danska ima trajno pravo izuzeća od eura dok su sve ostale države koje su kasnije pristupile Europskoj uniji preuzele obvezu napustiti nacionalne valute. Potpisivanjem ugovora obvezale su se da će euro uvesti u nekom trenutku, iako rok nije unaprijed određen. Svaka od članica sama određuje tempo i strategiju pristupanja europodručju.

U nastavku programa sudionicima je pojašnjena uloga Hrvatske narodne banke u okviru europskog sustava središnjih banaka. Zainteresirani su na radionicama naučili kako je središnja banka, što je kod nas Hrvatska narodna banka, javna institucija kojoj je cilj održavati stabilnost cijena i stabilnost financijskog sustava. Ne posluje s građanima i poduzećima, već je banka bankama. Utječe na uvjete pod kojima građani i poduzeća mogu dobiti kredite i oročiti svoja sredstva. Za razliku od poslovnih banaka, središnjim bankama dobit nije cilj. Tijekom prezentacije na Danu otvorenih vrata HNB-a, građane su zaposlenici podsjetili kako je 1. siječnja 2023. Hrvatska uvela euro i time postala dio eurozone. HNB ravnopravno sudjeluje u kreiranju zajedničke monetarne politike eurozone. Domaći stručnjaci ravnopravno sudjeluju na sastancima oko 160 odbora, pododbora, radnih skupina i drugih tijela u okviru eurosustava i jedinstvenog nadzornog mehanizma. Druge uloge HNB-a su da provodi makrobinitetnu politiku i financijsku stabilnost, platni promet, upravlja financijskom imovinom, izdavanje kovanica eura, zaštitu potrošača te nadzor i sanaciju banaka. Makrobonitetna politika znači da središnja banka prati i ograničava rizike u cijelom financijskom sustavu kako bi spriječila veće krize, primjerice kroz mjere koje obuzdavaju pretjerano kreditiranje ili rast zaduženosti.

Stih iz pastorale

Građani su tijekom prezentacije kratko prošli kroz povijest novca – od robnog novca, kao što su zlato, školjke, krzno, žito i začini pa se do pojave papirnog i kovanog novca.

Danas je većina novca u elektroničkom obliku (kartice), a uskoro stiže i digitalni euro, digitalni javni novac. Uz to, govorilo se više o kovanicama koje gotovo svakodnevno imaju u rukama. Eurokovanice izdaju se u osam apoena, od jednog centa do dva eura, čime se osigurava učinkovito funkcioniranje gotovinskog prometa i jednostavno kombiniranje manjih iznosa. Sve kovanice imaju jedinstvenu europsku stranu, dok nacionalna strana ostaje u nadležnosti država članica, koje je koriste za isticanje vlastitog identiteta. U hrvatskom slučaju motivi su raspoređeni po apoenima: na kovanicama od jednog, dva i pet centa nalazi se glagoljica, na 10, 20 i 50 centi lik Nikole Tesle, na kovanici od eura kuna, a na onoj od dva eura karta Hrvatske. Dodatno, obod kovanice od dva eura nosi natpis “O lijepa, o draga, o slatka slobodo”, stih iz pastorale Dubravke autora Ivana Gundulića, čime se monetarni dizajn povezuje s književnom baštinom. Poseban interes izazvao je i praktični dio o svakodnevnom korištenju i provjeri gotovine. Na radionici su posjetitelji imali priliku naučiti kako prepoznati autentične euronovčanice u svakodnevnoj uporabi. Posebna pozornost posvećena je smaragdnom broju koji mijenja boju iz zelene u plavu pri naginjanju, kao i ostalim zaštitnim obilježjima poput vodenog znaka vidljivog na svjetlu, sigurnosne niti ugrađene u papir te hologramskih elemenata koji mijenjaju izgled ovisno o kutu gledanja. Sudionici su upoznati i s taktilnim reljefom koji se može osjetiti pod prstima te UV elementima vidljivima pod posebnom rasvjetom, čime je naglašeno da kombinacija više razina zaštite omogućuje brzu i pouzdanu provjeru vjerodostojnosti novčanice koju drže u ruci.

Financijska (ne)pismenost

Dodatnu dimenziju programu dali su susreti s čelnicima institucije. Studenti su imali priliku izravno čuti stavove čelnika domaće središnje banke, naime guverner Boris Vujčić razgovarao je s njima o digitalnom euru, a zamjenica guvernera Sandra Švaljek održala je prezentaciju o njegovoj međunarodnoj ulozi. “Održavamo Dan otvorenih vrata Hrvatske narodne banke, tradiciju koju provodimo već od 2017. godine. Cilj ovog događaja je omogućiti javnosti da uđe u središnju banku, upozna njezin rad i razgleda zgradu koja predstavlja važan dio hrvatske arhitektonske baštine. Zgrada je dovršena 1927. godine kao burza, a danas služi kao sjedište Hrvatske narodne banke. Od tada ju je posjetilo više od tisuću građana. Nekada je bila mjesto trgovanja i financijskih transakcija, dok se danas koristi za protokolarne događaje, edukacije i različite institucionalne aktivnosti”, kazao je guverner Vujčić i dodao kako je cilj poboljšati financijsku pismenost i pomoći građanima da bolje razumiju način na koji funkcionira novac i financijski sustav. Upitan što ga posjetitelji najčešće pitaju, Vujčić je rekao kako često traže savjete za investiranje te podsjetio da HNB kao institucija ne daje taj tip savjeta.

“Umjesto toga, možemo govoriti o općim principima upravljanja novcem, poput diversifikacije, razumijevanja rizika te opasnosti koje postoje u financijskom svijetu, uključujući prijevare i različite oblike manipulacije. To su teme o kojima možemo educirati i upozoravati. Danas sam, primjerice, održao predavanje o digitalnom euru, koje je izazvalo velik interes i brojna pitanja sudionika”, rekao je.

Uoči preuzimanja dužnosti potpredsjednika Europske središnje banke, novinari su guvernera pitali ostavlja li Hrvatsku narodnu banku u stabilnim rukama. Vujčić je pritom istaknuo kako je riječ o snažnoj instituciji te da će konačnu odluku o njegovu nasljedniku ili nasljednici donijeti Hrvatski sabor. Naglasio je i kako ne vidi razloga za zabrinutost u pogledu kontinuiteta i stabilnosti HNB-a, poručivši da je financijski sustav u Hrvatskoj siguran. Na isto pitanje zamjenica guvernera Sandra Švaljek poručila je kako je riječ o “uređenoj i stabilnoj instituciji” koja će, bez obzira na personalne promjene, nastaviti funkcionirati u istom smjeru i uz postojeće standarde upravljanja.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret