Bivši ministar financija Slavko Linić danas je ocijenio da je njegova smjena rezultat medijske spletke premijera Zorana Milanovića, kako bi ga se proglasilo kriminalcem i brzopotezno smijenilo, odnosno da bi Milanović zaštitio članove svoje obitelji, prijatelje i parcijalne interese jednog interesnog kruga, zanemarujući pri tom državne interese.

S obzirom da je javnost prepoznala moj rad, trebalo me je uvaljati u blato nekog tobožnjeg kriminala, da bi stranka i naklonjena javnost lakše progutale moju smjenu, rekao je Linić.

Bivši ministar financija detaljno je govorio o slučajevima Spačva, o upravljanju Inom, o slučajevima u kojima premijer brani bivšu ravnateljicu Porezne uprave Nadu Čavlović- Smiljanec (tvrtke Mostarkić i Konel), HBOR-ovom kreditu tvrtki Mali biskiviti,

kao i o razilaženju s premijerom u vezi s provedbom plana 21 Kukuriku koalicije.

SLUČAJ SPAČVA- POREZNA UPRAVA SL. BROD- MOSTARKIĆ – KONEL

Linić je detaljno obrazlagao tzv. slučaj Spačva, ističući da je predstečajna nagodba u toj tvrtki zaključena u svibnju 2013., da je utemeljena na zakonu, osigurala radna mjesta, obveze prema vjerovnicima i proračunu. Istvrdio je da činjenice pokazuju da je Milanović s bivšom ravnateljicom Porezne uprave Nadom Čavlović Smiljanec podmetnuo dokumente, nakon predstečajne nagodbe. Ta njegova bitka može imati veze sa mnom osobno, rekao je Linić naglašavajući da predsjednik Vlade tako pokazuje i kako se svaki državni službenik može provesti. Dodao je da je DORH zatražio dokumentaciju o tom slučaju i da mirno čeka njegovu odluku.

Obrazlažući zašto Milanović grčevito brani Nadu Čavlović Smiljanec, Linić je rekao da je premijerov brat Krešimir Milanović vrlo blizak s njom, a da je ona pokušala utjecati na odlučivanje o predmetima u Poreznoj upravi.

Naveo je dva predmeta, od kojih se prvi odnosi na zamjenu građevinskog zemljišta površine 4290 četvornih metara u Cavtatu te naplate poreznog duga tvrtke Mostarkić d.o.o iz Slavonskoga Broda

Linić tvrdi da je Krešimir Milanović putem ravnateljice Porezne uprave aktivno sudjelovao u predmetu zamjene nekretnina u Cavtatu. Naime, Antun Kralj je kao odgovorna osoba u tvrtki Konel d.o.o. u stečaju, sklopio ugovor o zamjeni nekretnina s Antunom i Dinom Kraljem koji s tim ugovorom stječu nekretninu u Cavtatu na kojoj je upisano založno pravo Porezne uprave na ime poreznog duga upisanog 2012. Linić tvrdi da su oni u zamjenu nudili drugu nekretninu, za koju nije bila izrađena procjena vrijednosti te da su, iako su bivša ravnateljica Porezne uprave i Krešimir Milanović pokušavali utjecati na pozitivno rješenje, službe Porezne uprave odbile taj zahtjev.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Linić je nastavio da Porezna uprava u Slavonskom Brodu koristi dio poslovnog prostora tvrtke Mostarkić d.o.o., da je najamninu plaćala redovito, ali da je istovremeno rastao porezni dug najmodavca. Po njemu, potom je nova pomoćnica za prisilnu naplatu inzistirala na prebijanju duga s obvezama za zakupninu i na prisilnoj naplati preostalog poreznog duga.

Tada, tvrdi Linić, vlasnici pokreću inicijativu za zamjenom poreznog duga za cjelokupnu nekretninu, a iako je je vlasnik tvrtke Davor Matas, provedbu transakcije preuzima Krešimir Milanović, koji uz potporu Nade Čavlović Smiljanec, pokušava utjecati na donošenje odluke o kupnji poslovnog prostora većeg od potreba Porezne uprave i s vrlo visokom početnom cijenom.

Linić je naglasio da službe u Poreznoj upravi ni tada nisu podlegle pritiscima te da predmet nije riješen do njegova odlaska iz ministarstva

UPRAVLJANJE INOM – HBOR-MALI BISKVITI- PLAN 21

Linić je govorio je o sukobima s premijerom u vezi s upravljanjem Inom, financiranjem projekta Mali biskviti te provođenju Plana 21 i Programa rada Vlade za mandatno razdoblje do 2015.

Naglasio je da se u vezi s Inom sukobio s osobnim premijerovim prijateljem predsjednikom NO Ine Sinišom Petrovićem, koji, smatra, nije provodio Vladinu politiku, nego je smijenio predstavnika radnika u NO i prestao komunicirati s Upravom.

Linić je s tim u vezi istaknuo da mu je premijer bio osobno zabranio bilo koji oblik javne komunikacije o Ini.

Naglasio je da je poreznom nadzoru za 2009., započetom u 2011., utvrđeno više od 230 milijuna kuna Ininin neplaćenih poreznih obveza, da su te obveze postale konačne, a da ga je unatoč tome, na sjednici NO Ine grubo izvrijeđao upravo Petrović.

Govoreći potom o velikim pritiscima radi u vezi s zahtjevom za dodjelu kredita HBOR-a tvrtki Mali biskvit, Linić je rekao da je smatrao da je cijela predložena financijska konstrukcija bila previše rizična, na teret HBOR-a. On se, kaže, uspio izboriti da je kredit moguće plasirati samo uz trajnja ulaganja fonda Quaestus, bez mogućnosti izlaska nakon četiri godine te je o svemu izvijestio predsjednika Vlade koji se s njim nije slagao.

Linić je još rekao da je prve dvije godine mandata VIade ministarstvo financija provelo najviše reformi i pokazalo najbolje rezultate. Rekao je da nije ostvario smanjenje nameta na rad te veće oporezivanje bogatih građana , a da Zakon o porezu na nekretnine Milanović nije pustio u proceduru. Također je rekao da je umanjenje zdravstvenog doprinosa za 2 indeksna boda poništeno samo zato što premijer ne želi prebacivanje poreznog opterećenja na imovinski bogatije građane.

Također je rekao da je premijer u javnosti dao do znanja da mjere navedene u usvojenim dokumentima ne misli provoditi i tako pokazuje nevjerodostojnost i neodgovornost kao državnik.

NISAM DOZVOLIO NEZAKONITOSTI

Na pitanje novinara je li današnja konferencija razračunavanje nezadovoljnih SDP-ovaca s predsjednikom stranke Zoranom Milanovićem, Linić je rekao da je predsjednik stranke koji se tako obračunava s članovima koji uspješno provode programe, evidentno ne može biti predsjednik stranke. Ja sam dao podatke a članovi SDP-a neka se pozabave dokumentima i činjenicama obje strane i neka odluče, rekao je.

Na pitanje zašto je čekao s optužbama, odgovorio je da kao ministar financija nije imao što prijaviti, jer je svatko radio svoj posao, primijerice Porezna uprava od Ine naplatila 230 milijuna kuna. Ja sam radio svoj posao i nitko me nije mogao ometati, pa ni sam Milanović, rekao je Linić dodavši da su kod posredovanja premijerova brata službe također obavile posao i on nije imao utjecaj.

Ništa se nezakonito nije dogodilo, jer ja nisam dozvolio i zato sam maknut a neozbiljno bi bilo da pokušaje prijavljujem, ističe Linić. Rekao je da je svjestan da njegove izjave mogu rezultirati isključivanjem iz stranke, ali da će o tome i o tome kome će dati potporu odlučiti tijela cijele stranke. Linić je još rekao da vjeruje da je premijer koristio pojedine službe suprotno zakonu te je na pitanje jesu li on i obitelj “bili na mjerama” odgovorio “nešto slično.”

Na pitanje o navodnom postupku skidanja njegova saborskog imuniteta, Linić je odgovorio da za taj zahtjev ne zna te da će se njegov klub, pa i on sam, prikloniti tomu da mu se imunitet skine, ako ima sumnja prema njemu.