Kako do stana, prvenstveno zbog stanovanja, a ne radi “skladištenja” viška gotovine koja u ovo vrijeme inflacije gubi na vrijednosti, pitanje je za milijun eura. Točnije, za 157.380 eura, koliko bi u prosjeku u Zagrebu trebalo izdvojiti za stan od ne osobito raskošnih 60 kvadratnih metara. Naime, posljednji podaci pokazuju da je prosječna cijena “kvadrata” u glavnom gradu dosegla 2623 eura. Godinu dana ranije cijena je bila niža za osjetnih 170 eura.

NEIZBJEŽAN PROCES

U stanogradnju u Zagrebu uskoro dolazi veliki strani investitor

razilaženje između traženih i realiziranih cijena

Cijene stanova rastu, ali prodaja jako pada. Svaku četvrtu nekretninu kupuju stranci

Za većinu građana koji nemaju riješeno stambeno pitanje, izdvajanje gotovo 160.000 eura (pre)veliki je zalogaj. Toliki iznos stambenog kredita teško može samostalno podići samo jedan član obitelji, pa u avanturu kupnje stana često se moraju otisnuti oba supružnika, posebice ako zarađuju manje od prosječnih 1141 euro. Zašto su stanovi toliko poskupili, već znaju i “vrapci na grani” – inflacija je, porasla je cijena građevinskog materijala, pa su porasle i plaće preostalih građevinskih majstora, pa je potražnja velika…

E, da, potražnja, zaustavimo se malo kod te stavke. Njezin rast nije samo rezultat potražnje nevoljnika koji se žele riješiti podstanarstva ili konačno odseliti iz roditeljskog doma, već i značajne potražnje ljudi koji imaju velike količine gotovog novca. I taj novac ulažu u nekretnine u kojima neće živjeti. Odakle tolike količine gotovine koje se slijevaju u nekretnine, prvenstveno je pitanje za Poreznu upravu. U svakom slučaju, problemom sve nedostupnijih stanova morat će se, na ovaj ili onaj način, pozabaviti politika.