Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Kad bi čekala istek kolektivnih ugovora, Vlada bi u reforme išla u idućem mandatu

Autor: Marija Brnić
20. veljača 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Mnogi kolektivni ugovori vrijede još u prosjeku dvije godine, a za neke, kao za zaposlene u zdravstvu, rok istječe tek koncem 2015.

Da je sadašnje vodstvo Vlade prije godinu i pol podržalo iz oporbenih klupa tadašnju premijerku Jadranku Kosor u inicijativi izmjena Zakona o radu, sada bi imalo osnovu za financijsku konsolidaciju i početak reformi umjesto da, u još težoj situaciji, zagovara slične mjere kako bi se smanjila masa plaća. Izmjene ZOR-a koje Vlada najavljuje u segmentu primjene pravila kolektivnih ugovora nakon isteka roka na koji je ugovor zaključen, uz opciju roka produljene primjene kolektivnog ugovora od šest mjeseci, zasad kod sindikata ne dobiva prolaz. No, digne li se taj rok na godinu dana, onda se odgovor sindikata mijenja u pozitivan.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prolongiranje prava
Takve odredbe ZOR-a, naime, u državnim službama i javnim poduzećima prolongiraju visoku razinu zaštite i prava, no i pokušaji da se uvede rok od šest mjeseci ili godinu dana neće dati brz i željeni efekt. Kako upozorava analitičar Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb i savjetnik bivših vlada, mnogi kolektivni ugovori vrijede još u prosjeku dvije godine, a za neke, primjerice za zaposlene u zdravstvu, rok valjanosti istječe tek koncem 2015. godine. Čekanje njihovog isteka de facto bi značilo da Vlada stvara teren za fiskalnu konsolidaciju i reforme javnog sektora tek za idući mandat, a bez pomaka u tom segmentu one, smatra Lovrinčević, nisu provedive. Koncem 2015. među ostalim istječe i granski kolektivni ugovor za zaposlene u ustanovama kulture koje se financiraju iz proračuna, potom za zaposlene u socijalnoj skrbi, dok temeljni kolektivni ugovor za službenike i zaposlenike u javnim službama istječe u listopadu 2013. godine. U znanosti i visokom obrazovanju kolektivni je ugovor na snazi do listopada 2014. uz mogućnost produljenja za godinu dana, a koncem 2014. istječe i primjena kolektivnog ugovora za srednje školstvo, te u travnju 2015. za zaposlene u osnovnom školstvu. Mnogi su kolektivni ugovori zaključivani u vrijeme pred same izbore, a iako nema pravila, u Ministarstvu rada kažu kako je nešto više onih u kojima su predviđene mogućnosti otkaza ugovora i koje ne predviđaju mogućnost produljene primjene. Među onima od javnih poduzeća s kraćim rokom primjene kolektivnog ugovora je HEP Grupa, u kojoj ugovor vrijedi do 30. prosinca ove godine, a dok ranije nije predviđao mogućnost otkaza, sada definira da se ugovor može otkazati, ali ne prije 30. rujna.

Da je sadašnje vodstvo Vlade prije godinu i pol podržalo iz oporbenih klupa tadašnju premijerku Jadranku Kosor u inicijativi izmjena Zakona o radu, sada bi imalo osnovu za financijsku konsolidaciju i početak reformi umjesto da, u još težoj situaciji, zagovara slične mjere kako bi se smanjila masa plaća. Izmjene ZOR-a koje Vlada najavljuje u segmentu primjene pravila kolektivnih ugovora nakon isteka roka na koji je ugovor zaključen, uz opciju roka produljene primjene kolektivnog ugovora od šest mjeseci, zasad kod sindikata ne dobiva prolaz. No, digne li se taj rok na godinu dana, onda se odgovor sindikata mijenja u pozitivan.

Prolongiranje prava
Takve odredbe ZOR-a, naime, u državnim službama i javnim poduzećima prolongiraju visoku razinu zaštite i prava, no i pokušaji da se uvede rok od šest mjeseci ili godinu dana neće dati brz i željeni efekt. Kako upozorava analitičar Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb i savjetnik bivših vlada, mnogi kolektivni ugovori vrijede još u prosjeku dvije godine, a za neke, primjerice za zaposlene u zdravstvu, rok valjanosti istječe tek koncem 2015. godine. Čekanje njihovog isteka de facto bi značilo da Vlada stvara teren za fiskalnu konsolidaciju i reforme javnog sektora tek za idući mandat, a bez pomaka u tom segmentu one, smatra Lovrinčević, nisu provedive. Koncem 2015. među ostalim istječe i granski kolektivni ugovor za zaposlene u ustanovama kulture koje se financiraju iz proračuna, potom za zaposlene u socijalnoj skrbi, dok temeljni kolektivni ugovor za službenike i zaposlenike u javnim službama istječe u listopadu 2013. godine. U znanosti i visokom obrazovanju kolektivni je ugovor na snazi do listopada 2014. uz mogućnost produljenja za godinu dana, a koncem 2014. istječe i primjena kolektivnog ugovora za srednje školstvo, te u travnju 2015. za zaposlene u osnovnom školstvu. Mnogi su kolektivni ugovori zaključivani u vrijeme pred same izbore, a iako nema pravila, u Ministarstvu rada kažu kako je nešto više onih u kojima su predviđene mogućnosti otkaza ugovora i koje ne predviđaju mogućnost produljene primjene. Među onima od javnih poduzeća s kraćim rokom primjene kolektivnog ugovora je HEP Grupa, u kojoj ugovor vrijedi do 30. prosinca ove godine, a dok ranije nije predviđao mogućnost otkaza, sada definira da se ugovor može otkazati, ali ne prije 30. rujna.

U ARZ ugovor zabetoniran
Jedan od posljednjih sklopljenih među javnim poduzećima je kolektivni ugovor za Autocestu Rijeka – Zagreb, koji je na snazi tri godine, od 1. studenog prošle godine, a kao i prethodni ugovor ne predviđa mogućnost otkaza. Blizu isteka je i kolektivni ugovor u Hrvatskim cestama, koji je na snazi do svibnja, a koji nema klauzulu o otkazu i u kojemu bi primjena pravila iz ugovora ostala na snazi sve do zaključenja novog ugovora.

Sever pita

A potpisi za referendum?
Najave izmjena ZOR-a aktualizirale su pitanje referenduma o ZOR-u. Krešimir Sever iz NHS-a jučer je od predsjednika Sabora Borisa Šprema tražio očitovanje što je s potpisima za referendum, za koji je Ustavni sud utvrdio da nema osnova jer je Vlada povukla prijedlog izmjena ZOR-a.

Autor: Marija Brnić
20. veljača 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close