Gazprom pregovara s Plinacrom o uvjetima osnivanja zajedničke tvrtke u Hrvatskoj koja bi bila uključena u izgradnju Južnog toka, potvrdili su za Poslovni dnevnik u ruskom sjedištu Gazproma. Istu informaciju dobili smo i u Plinacru u kojem navode da se pregovara o tehničkim detaljima prolaska Južnog toka kroz Hrvatsku, no da konkretna odluka još nije donesena.

Dugotrajni pregovori
“Dvije tvrtke su u pregovorima već duže vrijeme. No konačnu odluku o Južnom toku donijet će Gazprom. Ne postoje rokovi u kojima bi ruska tvrtka s ovakvom ili onakvom odlukom morala izaći u javnost”, kazala je Neda Erdeljac, glasnogovornica Plinacra komentirajući navode Jutarnjeg lista da su dvije plinske tvrtke postigle dogovor o Južnom toku i da radovi započinju 2015. godine. Naime, Jutarnji, pozivajući se na neimenovane izvore, tvrdi da su dogovoreni svi tehnički detalji trase tranzitnog plinovoda kroz Hrvatsku. Prema tom izvoru glavni pravac plinovoda išao bi iz Srbije u Hrvatsku, a ne u Mađarsku, pa dalje na zapad. Iako je Hrvatska bila ispala iz planova za Južni tok, izvor Jutarnjeg lista kaže da je zbog problema u realizaciji tog projekta u Mađarskoj i Austriji Hrvatska ponovno gurnuta u prvi plan. Da bi Hrvatska ponovno mogla ući u obzir za Južni tok smatra i Igor Dekanić, profesor na Geološko-rudarsko-naftnom fakultetu u Zagrebu te jedan od eminentnih hrvatskih energetskih stručnjaka. “Činjenica je da Rusi stalno prate situaciju i da će na njihovu odluku utjecati i procjena rasta BDP-a, a samim time i plina u zemljama jugoistočne Europe. Konačna odluka o Južnom toku u Hrvatskoj bit će na kraju krajeva politička i donesena na temelju vezane trgovine”, smatra Dekanić.

Pitanje vlasništva
Hrvatska troši oko tri milijarde kubnih metara plina na godinu. Očekuje se da bi se u idućih deset godina ta količina mogla udvostručiti. Ako se uzme u obzir da je kapacitet Južnog toka 30 milijardi kubika, jasno je da bi s ovim projektom hrvatska energetska pozicija bila povoljnija. Da bi započeo projekt Južnog toka u našoj zemlji, potrebno je osnovati tvrtku Južni tok Hrvatska. Očekuje da bi omjer vlasništva u toj tvrtki bio 50:50 posto, no nije sigurno je li takav scenarij prihvatljiv Rusima. Iz samoga Gazproma nisu željeli komentirati svoju poziciju u vezi s tim. Južni tok je plinovod dug 3600 kilometara, koji se proteže od južne Rusije, ispod Crnog mora, preko Bugarske i Srbije prema zapadu. Radovi na njemu trebali bi započeti do kraja godine. Procjenjuje se da bi kroz Hrvatsku prolazilo 270 kilometara potpuno novog plinovoda. Očekuje se da bi hrvatska trasa Južnog toka stajala 600 milijuna eura, a od čega bi Plinacro i Gazprom osigurali svatko po 300 milijuna.