Iako ima potencijal od barem 5-6 milijardi eura i sve zakonske preduvjete da se razvije, tržište projekata javno-privatnog partnerstva (JPP) u nas je teško 418 milijuna eura i obuhvaća tek 18 ugovora, a projekata koji se ugovaraju sve je manje.

Iako je posrijedi jedna od najboljih mjera smanjenja javnog duga, otvaranja radnih mjesta i pokretanja gospodarstva, zbog nedostatka političke volje, stručnih znanja, ali i izvora financiranja, Hrvatska je u suradnji javnog i privatnog sektora zakazala, a najveći problem je realizacija manjih projekata koji bi omogućili razvoj, no velike ulagače oni ne zanimaju, složili su se sudionici panela održanog na međunarodnom sajmu investicijskih projekata Rexpo u srijedu u Zagrebu. Damir Juričić, ravnatelj Agencije za javno-privatno partnerstvo, istaknuo je da je Hrvatska od međunarodnih institucija dobila pohvale za zakonsku regulativu JPP-a, no nema ugovora na kojima bi se ta regulativa "isprobala". Magdalena Šoljakova, direktorica IFC-a za Hrvatsku, koja je suinvestitor na projektu ulaganja Zračnu luku Zagreb, istaknula je nedostatak kapaciteta u javnoj upravi koji bi mogli odraditi složene procese, ali i nerazmjer očekivanja između javnih partnera i privatnih ulagača.

"Privatnici gledaju samo rizike, a javni sektor ima previsoka očekivanja. Zato je važno da se angažiraju stručnjaci. JPP nije model za poboljšavanje loših projekata, ako je projekt loš, on neće zanimati privatnog invstitora", kaže Šoljakova. Direktor Bina Istre Darko Silić podsjetio je na lošu sudbinu najavljene monetizacije autocesta, koju je javnost tumačila kao prodaju obiteljskog srebra. "Potrebna je bolja komunikacija da bi se razjasnili ti pojmovi. Privatni partner bolje raspolaže nego javni, a Istarski ipsilon u Istru je donio tisuće zaposlenih, nekoliko industrijskih zona, 700 eura prihoda od turizma. JPP-i smanjuju dug i to trebamo iskoristiti", istaknuo je Silić.

Članica Uprave Kamgrada Mirjana Igrec ustvrdila je da građevinske tvrtke ne ulaze u projekte JPP-a zato što banke ne žele pratiti te projekte bez visokog učešća, a građevincima je u krizi skupa i natječajna dokumentacija. Boris Draženović, predsjednik Upravnog odbora Centra za investicije (CEI), potvrdio je da banke nemaju interes podržavati projekte vrijendosti 20-40 milijuna eura, a spomenuo je i problem javne nabave. Krunoslav Šams, voditelj odjela za praćenje koncesija u ZL luci Zagreb, smatra da država treba stvoriti koordinaciju na visokoj razini koja će biti zadužena za pomoć investitorima i javnoj upravi u projektima. Apelirao je i na javne partnere da budu fleksibilniji prema privatnim parterima.