Hrvatski predsjednik Ivo Josipović smatra da je rašireno nepovjerenje hrvatskog društva u kapitalizam jedan od razloga zašto su sve dosadašnje vlade bile nevoljne u provedbi reformi nužnih za modernizaciju gospodarstva i uvođenja reda u javne financije, doznaje se iz intervjua za Financial Times objavljenog u četvrtak.

Prema riječima hrvatskog predsjednika, jedna vlada za drugom propustila je provesti gospodarske reforme koje bi privukle strana ulaganja, otvorila nova radna mjesta i izvukla zemlju iz recesije koja bi se lako mogla produljiti i u 2015., sedmu godinu za redom, piše FT i podsjeća da, iako prema ustavu hrvatski predsjednik nema direktnu ulogu u oblikovanju gospodarske politike, Josipović svoj položaj koristi za promicanje dobrobiti slobodnog tržišta i stranih ulaganja.

"Najveća prepreka reformama je u našim glavama. Kadgod se netko pojavi kao značajniji ulagač, u društvu dolazi do reakcije da 'taj dolazi da ovdje ostvari dobit, a mi to ne smijemo dozvoliti'", izjavio je Josipović za Financial Times, pojašnjavajući da je to "najvjerojatnije naslijeđe iz bivšeg političkog sistema – socijalizma".

"Taj je pristup vidljiv i u medijima i među političarima. Postoji rašireni strah od ulagača i poduzetnika. Sada imamo zakon za poticanje stranih ulaganja, ali to nije dovoljno", kazao je Josipović.

Na pitanje jesu li problemi tako teški da bi možda zahtjevali program pomoći EU-a ili Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kazao je da "bi u Hrvatskoj volio vidjeti situaciju u kojoj bi se svi problemi rješavali odlukama vlade i parlamenta".

"Ali, naravno, pomoć bi bila dobrodošla", dodao je i istaknuo da bi "u primjeni teških mjera morali misliti na stabilnost društva i poštenja u odnosima u društvu".

"Nadam se da ne bi bili tretirani poput Grčke", rekao je Josipović. Hrvatska je poput Grčke, koju su 2010. spasili EU i MMF u zamjenu za stroge mjere štednje i reforme državne administracije i ekonomije, opterećena skupim, prenapučenim javnim sektorom, manjkavom proračunskom disciplinom i slabom poslovnom konkurentnošću.

Financial Times podsjeća da je od 2008. hrvatsko gospodarstvo zabilježilo pad od skoro 13 posto te da nezaposlenost, prema podacima iz rujna, iznosi 17,7 posto. Javni dug raste i dosegao je 67 posto BDP-a, više nego dvostruko u odnosu na 2008. Bilo koji program EU-a i MMF-a za Hrvatsku razlikovao bi se od onog za Grčku, Irsku, Portugal ili Cipar, koje su zemlje eurozone.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Ekonomisti su jednoglasni da će Hrvatska, ukoliko bude zatražila međunarodnu pomoć, najvjerojatnije pričekati do iza sljedećih parlamentarnih izbora za oko godinu dana. S jednim pogledom uperenim upravo na sljedeće izbore, premijer Zoran Milanović iz redova socijaldemokrata, poput predsjednika Josipovića, u rujnu je obećao da će izbjegavati društveno bolne poteze, poput masovnijeg otpuštanja iz javnog sektora, u korist "sporijeg, ali manje traumatičnog reformskog puta", piše FT.

Članak u Financial Timesu završava i ocjenom guvernera HNB-a Borisa Vujčića da hrvatskom politikom dominira kratkovidan cilj osvajanja glasova umjesto stvaranja učinkovitog gospodarstva koje otvara radna mjesta.