Strategija pametne specijalizacije (S3) uskoro bi trebala u javno savjetovanje. Tako barem uvjeravaju iz ministarstava nadležnih za donošenje iste. Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja odgovaraju da je postupak usuglašavanja mišljenja u završnoj fazi te da nacrt teksta Strategije planiraju uputiti u javno savjetovanje u “što skorije vrijeme”.

Put do EU novca

I iz Ministarstva znanosti i obrazovanja poručuju da se pokretanje javnog savjetovanja očekuje uskoro. Međutim, decentno upozoravaju da bi čitava stvar ipak mogla malo zapeti.

“Ovisi o sadržaju zaprimljenih mišljenja tijela državne uprave hoće li se i u kojoj mjeri nacrt Strategije morati dorađivati”, kratko poručuju. Eventualno bi dorađivanje pak dodatno odužilo proces puštanja u javnu raspravu dokumenta za koji su nadležna ministarstva i prije dva mjeseca uvjeravala da će uskoro biti dovršen. Donošenje ove strategije, čiji je proces izrade počeo prije godinu dana, tako je još jedan pokazatelj koliko se može odužiti usvajanja strateških dokumenta. Pa iako njihovo donošenje, reći će mnogi, ne znači mnogo jer su strategije najčešće mrtvo slovo na papiru, ostaje činjenica da bez istih ne možemo do europskog novca. Strategije su, naime, preduvjet povlačenja milijardi iz europskih fondova. S3 pak preduvjet je za dobivanje oko 1,1 milijarde eura za istraživanje, razvoj i inovacije do 2027.

Europski bi novac novom strategijom trebao biti usmjeren u sedam područja za koja su nadležna tijela procijenila da imaju najviše potencijala za inoviranje. To su zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost, hrana, drvo te digitalni proizvodi i platforme. U novom su prijedlogu Strategije tako dva područja više u odnosu na prethodnu.

Digitalni proizvodi i platforme područje je na čijem su unošenju inzistirale IT udruge i poduzetnička udruženja. “Iako smo kao industrija odradili svoj dio istraživanja i pripremu potrebne dokumentacije, očekivali smo da će nova Strategija izaći do ljeta ove godine. Međutim, evidentno je da je proces zapeo u koordinaciji više ministarstava”, odgovaraju iz HUP-ICT Udruge, evidentno nezadovoljni što strategija još nije ugledala svijetlo dana. Uvrštenje digitalnih proizvoda i platformi u istu pak važno im je kako bi bila omogućena tranzicija industrije iz pretežno uslužne u produktnu. Kako objašnjavaju, u dosadašnjoj je strategiji ICT bio definiran kao horizontalni prioritet.

‘Pritisak’ IT udruga

“To znači da je samo oko deset posto ukupnog inovacijskog potencijala iz područja ICT-a moglo biti iskorišteno. Drugim riječima, značajni potencijal hrvatskog ICT sektora nije iskorišten”, upozoravaju. To bi donošenjem nove Strategije trebalo biti ispravljeno. Iz Hrvatske gospodarske komore ne komentiraju duljinu cjelokupnog procesa no napominju da brojke njihove analize IT industrije dokazuju da ova skupina snažnih i otpornih 5700 tvrtki zaslužuje biti prioritetna zadaća države i svih relevantnih institucija.

“Snaga i poticaj koji će se time dati IT sektoru ključna je za puno drugih segmenata funkcioniranja gospodarstva i društva, poput strategije digitalne transformacije, koja neće moći biti realizirana bez jakog IT sektora”, ističu iz HGK-a. No strategija nije važna samo zbog poticanja inovacijskog potencijala IT sektora, već i svih drugih jer Hrvatska po inovacijama stoji kronično loše te smo u najlošijoj skupini EU zemalja prema ljestvici uspjeha u inoviranju.