Projekt podzemnog skladište plina Grubišno Polje, jednog od najiščekivanijih energetskih objekata u Hrvatskoj koji bi trebao osigurati stabilnost opskrbe plina, odgađa se na neodređeno vrijeme.Naime, radovi na ovom vršnom skladištu plina trebali su započeti krajem 2012. i trajati naredne četiri godine.

No, u proteklom razdoblju se projekt nije pomaknuo s mrtve točke, štoviše, investitor, državna tvrtka Podzemno skladište plina (PSP), ovih je dana poništila natječaje koji su bili raspisani za Grubišno Polje. Razlog za odgodu gradnje novog skladišta je nemogućnost dogovora Ine, čija tvrtka Crosco bi trebala izvoditi radove, i samog PSP-a. Razlog leži u nerazjašnjenim imovinsko-pravnim odnosima."Početkom ove godine s tvrtkom Crosco ispregovarani su uvjeti ugovora o izvođenju dodatnih istražnih radova i kapitalnih remonta bušotina. Čekalo se samo da Nadzorni odbor Crosca i Uprava Ine izvođaču radova tvrtki Crosco odobre potpisivanje 19,7 milijuna kuna vrijednog ugovora o izvođenju kapitalnog remonta bušotina. Nažalost, budući da sve do današnjeg dana iz nama nepoznatih razloga tvrtki Crosco nije odobreno potpisivanje ugovora, tvrtka PSP je u skladu s odredbama Zakona bila primorana poništiti taj natječaj", kazala je Neda Erdeljac, glasnogovornica PSP-a.

Zbog nevoljkosti Ine da uđe u ovaj projekt, u PSP-u najavljuju raspisivanje novog međunarodnog natječaja na kojem bi posao mogla dobiti i tvrtka iz inozemstva. Iz same Ine se neslužbeno doznaje da su pregovori s PSP-om i dalje u tijeku te da je ključni problem u vlasničkim pravima. Naime, u Ini smatraju da se ne može anulirati činjenica da je ta tvrtka uložila veliki novac u bušotinu u Grubišnom Polju, a i trenutno je tamo njihova oprema. U prilog tome da je Ina zainteresirana i dalje za suradnju, u toj tvrtki navode da nisu likvidirali bušotinu kako bi investicije na Grubišnom polju mogle biti nastavljene. U tom smislu, naglašava naš izvor, ni u kojem slučaju nije im u interesu zaustavljati ili odugovlačiti investicije. Dodaje da se prije bilo kakvih daljnjih aktivnosti trebaju riješiti sva otvorena pitanja. "Prije svega postoji poslovni i sigurnosni rizik, a i mora znati tko je za što odgovoran". Stoga, dok se ne postigne kompromis, za Inu je neprihvatljivo da Crosco ulazi u taj posao.

O vršnom skladištu plina, koje je relativnom malog kapaciteta od 30-ak milijuna kubnih metara plina, ali zato vrlo velike protočnosti od više od 200.000 m3 na sat, počelo se ozbiljno raspravljati 2011. godine, iako je i 2000-ih bilo projekcija da bi takvo skladište trebalo biti završeno najkasnije do kraja 2013. Iz PSP-a navode da su početkom 2012., s dolaskom Krešimira Maleca na čelu tvrtke, intenzivirane aktivnosti na projektu Grubišno Polje te su već krajem prošle i početkom ove godine riješeni gotovo svi imovinskopravni odnosi, izvršeno je projektiranje dodatnih istražnih radova te su obavljeni građevinski radovi na uređenju pristupnih puteva i bušotinskih radnih prostora. U skladu s rješenjem Ministarstva gospodarstva, koje je najprije vodio Radimir Čačić, a nakon toga Ivan Vrdoljak, obavljena je i analiza interpretacije prethodnih istražnih radova te je napravljen rudarski projekt o rezervama ugljikovodika.

U troškove pripremnih radova na izgradnji vršnog skladišta plina u Grubišnom Polju samo tijekom ove godine tvrtka PSP  planira uložiti oko 22,5 milijuna kuna, i to stoga što je u prvoj fazi realizacije ovog projekta potrebno, uz dodatne istraživačke radove, investirati i u tehnološki proces eksploatacije plina u postojećem nalazištu. Hrvatska trenutno raspolaže s jednim skladištem plina, Okoli, kapaciteta 580 milijuna kubnih metara. No, problem je što je njegova protočnost dostatna, oko 150.000 m3 na sat, kada je skladište puno, no kada je poluprazno to pada i na ispod 50.000 m3, a što ne može zadovoljiti potrebe tržišta. Podzemna skladišta su jako važna za energetsku stabilnost zemlje, kako po pitanju dostatnih količina plina tako i njegove cijene, jer se u njih skladišti plin u ljetnim mjesecima kada je njegova cijena niska, a potrošnja mala.

Posebno su važna vršna skladišta koja su mala, ali zbog svoje velike protočnosti omogućuju dostatnu opskrbu za nekoliko ključnih dana nestašice. Čak i ako se plin na vrhuncu potrošnje u zimi može kupiti na svjetskom tržištu, tada je njegova cijena višestruko veća od one ljetne.  Hrvatska je zadnjih godina u nekoliko navrata bila žrtva nestašice, a događalo se, zadnji puta 2009., da je domaća industrija zbog redukcija pretrpjela ozbiljne štete. Taj problem bio bi izbjegnut gradnjom skladišta u Grubišnom polju. To je strateški projekt, novac za njega je osiguran, dozvole ishođene, ali realizacija i dalje stoji.