Nakon što je Hrvatska vlada izrazila svoje nezadovoljstvo ovogodišnjim rezultatima Ine i velikim otpisom vrijednosti imovine zbog kojeg je kompanijin profit od milijardu  pretvoren u gubitak od milijardu i pol kuna, priopćenjem su se oglasili i iz hrvatske naftne kompanije.

U Ini tvrde kako je sporno usklađenje imovine izvršeno jer to zahtijevaju međunarodni računovodstveni standardi, a na medijske tvrdnje kako Hrvatska vlada niti njezini predstavnici u Upravi nisu imali priliku niti se formalno očitovati o takvim rezultatima iz Ine poručuju kako je u skladu s internim aktima kompanije financijski izvještaj odobrio kompanijin Odbor za reviziju. 

'Nespretna prezentacija' 
Radi se o tijelu čije članove imenuje Nadzorni odbor, a trenutno su njegovi članovi MOL-ovi predstavnici Joszef Molnar i Joszef Simola, te Hrvati Željko Perić i Damir Vanđelić. Kako je to tijelo jednoglasno prihvatilo Inino poslovno izvješće, u kompaniji smatraju kako je to dokaz da je sve učinjeno prema proceduri, ali i da su neutemeljene tvrdnje kako su predstavnici Vlade isključeni iz odlučivanja o financijskom izvješću, s obzirom da je za takvo izvješće glasao upravo Perić, kojeg je Vlada imenovala na poziciju u Nadzornom odboru Vlade. Ništa problematično u svom stavu ne vidi niti sam Perić, koji tvrdi da je smanjenje vrijednosti Inine imovine u Siriji bilo računovodstvena obveza.

"To nije stvar odluke uprave, jednog ili drugog dioničara, već računovodstvena nužnost. Zapravo, što se Sirije tiče, Ina je već prošle godine trebala početi s smanjenjem vrijednosti svoje tamošnje imovine, no kako to nije napravljeno ove godine se moralo u to krenuti. Prilikom predstavljanja izvješća tražio sam od revizora, a to je Delloite, da mi potvrde da li je spomenuto usklađenje vrijednosti provedeno u skladu s pravilima struke. Kako su revizori to potvrdili, podržao sam takvo izvješće. Općenito mislim da je cijela priča nespretno prezentirana u javnosti, pa su kao istinite preuzete i neke netočne teze, poput onih da Ina neće platiti porez na dobit", kaže Perić. 

Prekršili LODO 
Drugi sporni moment u cijeloj priči jest pitanje jesu li Inini financijski rezultati smjeli biti objavljeni a da ih formalno svojom odlukom ne prihvati Uprava kompanije. Takva odluka nije donesena, a iz izvora bliskih Vladi može se čuti kako je riječ  o kršenju LODO-a, osnovnog kompanijinog internog akta. Inače, radi se dokumentu koji je donesen neposredno nakon što je MOL preuzeo kontrolu na Inom, a u njemu su precizno definirane procedure i ovlasti pri donošenju odluka u tvrtki. Inače, radi se o jednom od dokumenata koji Hrvatska vlada smatra protuzakonitim i u sklopu pregovora s MOL-om traži njegovo ukidanje. Dokument se drži u strogoj tajnosti, a izvorna verzija je nekoliko puta promijenjena. Upravo zato, teško je nedvojbeno utvrditi što u njemu danas piše, no prema verziji koja je bila aktualna 2012. godine, u rubrici "Odobravanje financijskih izvještaja-INA d.d. I Ina Grupa" u stupcu "INA Uprava" stoji slovo D, što znači da je za tu srvhu potrebna odluka Uprave. Ukoliko je ta verzija LODO dokumenta i dalje aktualna, ispada da je Inino financijsko izvješće ipak bilo protupropisno.    

Stručnjaci podijeljeni

Procjena vrijednosti imovine da, ali kako?

Oko toga je li ovakav otpis Ine  bio nužnost ili ga se moglo tretirati drukčije postoje i sukobljena mišljenja računovodstvenih stručnjaka. Dok jedni tvrde kako se radi o obvezi koja se ne može izbjeći, drugi smatraju kako je reevaluacija imovine uistinu obveza, ali da je sporno kako je ona napravljena.  "Prošle godine je bjesnio rat, pa Ina nije smanjila vrijednost. Sad je primirje, odvijaju se pregovori pod okriljem EU, dakle mogućnost povrata Inine imovine je znatno veća. Zašto onda otpis sada i u tolikom obimu?", pita se jedan poznati računovođa.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života