Na poticaj Ministarstva gospodarstva nedavno su osnovani Hrvatski klasteri konkunkurentnosti.

Klasteri konkurentnosti predstavljaju Triple Helix princip umrežavanja privatnog sektora, državnih institucija zaduženih za kreiranje gospodarske politike te akademskih i znanstveno istraživačkih institucija. Svrha klastera je poboljšanje hrvatske industrijske proizvodnje povezivanjem svih dionika, dijeljenje znanja i iskustva, razvijanje novih projekata i promoviranje hrvatskih proizvoda i usluga na nacionalnim i međunarodnim tržištima. Glavni nositelj programa Hrvatskih klastera konkurentnosti jest Ministarstvo gospodarstva, a operativno je za izvedbu zadužena Agencija za investicije i konkurentnost.

Zadaci klastera
Strateški cilj klastera konkurentnosti je identificirati inovativne, sinergijske projekte od nacionalnog interesa koji će omogućiti sudionicima projekata da postanu vodeći u svom području, kako u Hrvatskoj tako i na međunarodnoj razini. Jedan od tih klastera je i onaj koji pokušava dati svoj doprinos brzom razvoju ICT industrije, bez pogovora jednoj od najbrže rastućih ali i jednoj od najotpornijih industrija danas u Hrvatskoj, a slično je i u drugim zemljama. Računala, programska rješenja, složene integracije, startupi, poduzetništvo, telekomunikacije, usluge danas su uglavnom sinonimi za uspješno poslovanje. S ulaskom u EU, većina organizacija unutar ovog klastera dobila je još veće i značajnije tržište, koje su ionako, po prirodi svog rasta i razvoja započeli osvajati svojim rješenjima. Zadatak Hrvatskog klastera konkurentnosti – ICT jest, kroz konzultacije, razgovor i sudjelovanje s raznim dionicima ove teme sudjelovati u razvoju industrijske strategije ICT u Hrvatskoj, prepoznati strateške odrednice i projekte koji pripadaju tom razvoju i sve skupa povezati u pripremnim radnjama za prve operativne planove koji nam slijede iz EU.

U općem učenju kako, ovaj put kao članica EU, funkcionirati i općenito složenom području kojeg zahvaćamo – nimalo jednostavan zadatak.Kakve nam se šanse otvaraju kroz klaster? Sve ovisi o nama – ovo nije prvi a vjerojatno niti zadnji klaster iz područja informacijsko komunikacijskih tehnologija. Za početak, potrebno je dobro razumijeti vrlo složeno područje koje pokriva ICT, od uslužnih djelatnosti preko sklopovlja i računalnih rješenja pa sve do složenih telekomunikacija, razumijevajući da je ovo horizontalna djelatnost – ICT možete pronaći u svih drugim industrijama. Za uspjeh, treba nam jaka suradnja sa svim drugim industrijama. Može li ICT poboljšati konkurentnost turizma, obrane, brodogradnje ili tekstilne industrije? Naravno, ICT samo povećava famoznu dodanu vrijednost koja ovdje ovisi gotovo u potpunosti o intelektualnom naporu i nema velike ulazne troškove. ICT može zajedno s tekstilnom industrijom stvarati nove nanomaterijale koji reguliraju i upravljaju tjelesnom toplinom ili sa turizmom raditi na novim uslugama i tipovima turizma (znate li da većina mladih ljudi danas ne koristi agencije nego svoj odmor temelji na ponudi na internetu ili se odlučuje na ponudu u trenutku kada se već nalazi na lokaciji – konzultirajući specijalizirane servise na Internetu?).

Problem u procesima
Na partnerima u projektu Hrvatskih klastera konkurentnosti je na tome da ovo omoguće. Pri tome treba tražiti puno partnerstvo državnih institucija, koje moraju ovaj proces razumjeti kao proces jednako vrijednih partnera, u kojem tvrtke, akademski sektor i državne institucije imaju iste zadatke i ciljeve od početka i gdje se jedna strana ne promatra samo kao formalni partner – odobravatelj prijedloga druge. Ovo je i inače problem u našim procesima i možda vrijedi promijeniti pristup: uključimo triple helix partnere od početka razvoja procesa i vjerujem da se možemo iznenaditi koliko zajedno znamo i možemo. A da ne govorim o tome da bi i sama tehnologija nešto mogla pomoći u procesu zajedničkog rada, uvođenju inovacija, diskusijama, javnim raspravama i tome slično.S druge strane, treba nam i niz jačih odrednica prema tome što zapravo jest ICT klaster. Postoji li i dalje izražena vezanost informatike i telekomunikacija? Telekomunikacijama sve više jest, ali informatici (pogotovo proizvodnoj – onoj koje kreira rješenja i izvozi usluge prema vam) postaje potrebnija nova podjela u kojoj se propulzivnim granama (startupima, visoko tehnološkim izvoznicima i sl.) omogućuje drugačiji pogled na njihovu djelatnost. Telekomunikacije će vjerojatno sve sporije rasti, a proizvodnja softvera će se razvijati u potpuno drugim segmentima i vjerojatno će se morati razmišljati i drugačijim podjelama – čak i formalno u okviru Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD). Ali pokrenuti promjene sada ostaje na nama, kao i odabir najboljih načina da zajedno idemo što brže naprijed.

Više o klasterima konkurentnosti možete pronaći na web stranici: www.klasteri-konkurentnosti.hr

Ratko Mutavdžić, člana izvršnog odbora HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret