Mjesta koja kolokvijalno zovemo “crne točke”, a naziv označava najopasnije ceste na kojima se učestalo događaju prometne nesreće, godinama su bile predmet analiza uzroka najtežih nesreća u Hrvatskoj. Jedna od najpoznatijih bila je na šest kilometara dugoj dionici od Vukmanićkog Cerovca do Tušilovića gdje je još sredinom prošlog desetljeća bilo i po deset mrtvih godišnje. U Hrvatskoj ih je, nažalost, i dalje popriličan broj. Unazad nekoliko kodina promijenjena je pak metodologija njihova otkrivanja i analize. Naime, punih trinaest godina, od 2004. do 2017., koristila se metodologija koja nije uzimala u obzir gustoću prometa. Temeljila se isključivo na podacima o prometnim nesrećama i njihovim posljedicama.

Metodologijom koja se provodi od 2018. utvrđeno je 38 opasnih mjesta. Već 2019. njihov je broj pao na 24. Posljednja procjena radila se 2021. godine i tada je broj crni točki pao na samo četrnaest, za što su ponajviše zaslužne bile uspješne sanacije kritičnih mjesta i poboljšanje infrastrukture. Čim se neki potez ocijeni opasnim, predlažu se mjere sanacije, izrađuje se projektna dokumentacija te slijedi provedba i procjena sanacije.

Na mreži autocesta u Hrvatskoj nisu utvrđene crne točke. Sve se i dalje nalaze na državnim cestama. Prema posljednjem popisu, u Ličko-senjskoj županiji najviše je opasnih mjesta – čak četiri. Po dvije crne točke imaju Osječko-baranjska i Zadarska županija, a šest županija ima barem jednu: Brodsko-posavska, Istarska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Varaždinska. Najbolja vijest u pogledu Istarske županije bilo je dovršenje punog profila “ipsilona” koji je nerijetko bio poprište teških nesreća. Hrvatske ceste su krajem 2021. godine sanirale crnu točku broj 1, procijenjenu kao mjesto najvećeg rizika na državnoj cesti DC25 (Korenica – Karlobag). Na tom su zavoju često izlijetali motociklisti pa su postavljene odbojne ograde u punoj dužini zavoja te dodatni plašt za motocikliste. Postavljena je dodatna signalizacija kojom se upozorava na zahtjevan zavoj.

“Usporedbom podataka o prometnim nesrećama u trogodišnjem razdoblju prije sanacije te u istom razdoblju nakon sanacije opasnih mjesta, utvrđeno je smanjenje broja prometnih nesreća za 76,2%, broja poginulih za 90,3%, teško ozlijeđenih za 75,3% te lakše ozlijeđenih za 72,3%”, ističu iz Hrvatskih cesta.