Nada Barišić, Žitozajednica

Nije stanje alarmantno kako ga pokušavaju prikazati neki mediji. Iz razgovora s članicama znam da je iz Mađarske bilo nešto uvoza, no radi se o nevelikim količinama što je bilo nužno radi poboljšanja kakvoće pšenice iz domaćeg uroda za pojedine proizvode. I lani smo uvozili pšenicu, ovo je jedna od prosječnih godina i mislim da će glavnina pšenice ostati na domaćem tržištu.  

Znači netočan je i podatak da je naša glavna krušna žitarica ove godine mahom neupotrebljiva za ljudsku ishranu te da bi uglavnom mogla završiti kao stočna hrana?

Pšenica iz ovoljetne žetve generalno nije loša. Podsjetit ću, govorilo se prije žetve i o značajno manjem urodu i proizvodnji nedostatnoj za domaće potrebe, a u pojedinim županijama ostvareni su rekordni prinosi. Probleme je donijela prekomjerna kiša zbog koje su proteini u zrnu lošiji nego inače i zbog toga treba na inozemnim tržištima kupiti nešto više pšenice nego proteklih godina. Međutim, uopće se ne radi o enormnim količinama koje bi mogle ugroziti otkup pšenice iz domaće proizvodnje.   

Ni statistika ne govori u prilog dežurnim kritičarima, u prvom kvartalu ove godine uvezeno je oko deset tisuća tona, a izvezeno 20 tisuća tona pšenice.

Godinama se uoči žetve iznose crne prognoze da bi se one poslije pokazale potpuno netočnim. Tako će biti, vjerujem i ovaj puta. Budući da se skladištenje pšenice ne naplaćuje do kraja kolovoza mnogi su iskoristili tu mogućnost, nisu prodali pšenicu jer čekaju povoljniju cijenu. Stoga bih preporučila, pričekajmo kraj kolovoza.