Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna ekspresno se preselio s jedne na drugu stranu Markova trga.

Vlada je u četvrtak iznijela prijedlog rebalansa praćen novim makroekonomskim projekcijama, već u ponedjeljak o njemu se jednoglasnom podrškom očitovao saborski Odbor za proračun i financije, a jučer je otvorena saborska rasprava koja se više-manje svela na predizborna podbadanja vladajućih i opozicije.

S obzirom na šuškanja o skorom raspuštanju Sabora, izglasavanje rebalansa moglo bi biti jedan od zadnjih važnijih poslova sadašnjeg saziva. No, potrebu definiranja novog proračunskog i makroekonomskog okvira nameće i činjenica da resor ministra Zdravka Marića uskoro ponovno izlazi pred investitore, ali ovaj put pred međunarodne.

U srpnju, naime, na naplatu stiže 1,25 milijardi dolara vrijedna euroobveznica, a s obzirom na goleme potrebe financiranja država će tom prilikom zacijelo nastojati ne ostati samo na iznosu obveza po dospjevajućem obvezničkom dugu već i nešto povrh toga.

Dodatne pomoći

Aktualni rebalans po svoj prilici neće biti i jedini ove godine, ali drugi će očito biti posao za novi saborski saziv. Kako je istaknuto i na sjednici saborskog odbora, temeljna pretpostavka na kojoj se bazira makroekonomski scenarij i nove proračunske projekcije jest da će “glavni udar na domaće, ali i globalno gospodarstvo biti kratkotrajne naravi”.

Dakle, ne uključuje mogući drugi val epidemije koji bi zahtijevao nove kočnice na započetu relaksaciju u pogledu režima kretanja na razini EU, kao ni produljenja mjera tj. dodatne pomoći gospodarstvu.

Za početak, malo je izgledno da se u opciji ljetnih parlamentarnih izbora Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta kroz subvencioniranje plaća poduzetničkom sektoru, koje su trenutačno predviđene za isplate plaća za ožujak travanj i svibanj i za koje je rebalansom osigurano 6,7 milijardi kuna, neće protegnuti i na lipanj.

Od poreza na dobit 30% manje

Zbog svega ne čudi što ministar Josip Aladrović najavljuje skoro redefiniranje uvjeta za korištenje tih potpora. Za one koji su ih koristili, a pokaže se da ostvaruju dobit rekao je kako će se “na neki način limitirati iznosi potpora”, dodajući kako nije baš najlogičnije ni isplaćivati dividende i paralelno tražiti pomoć države.

Usto, sindikate javnih i državnih službi tek treba pridobiti za Vladin prijedlog suspenzije rasta osnovice plaća u ovoj godini (za dodatnih 4%) te odustanak od božićnica, regresa i jubilarnih nagrada. Nastavak pregovora Aladrović je najavio za idući tjedan.

Istodobno, rebalansirani proračun i na prihodnoj strani uključuje dosta neizvjesnosti. Za razliku od rashodne strane, koja je i po novom ostala u okvirima originalnog plana, novi plan prihoda predviđa smanjenje za 23 mlrd. kuna (na 121,2 milijarde), no za dio ekonomista u tom pogledu ipak prevladavaju negativni rizici.

Ukratko, vjeruju da će porezni prihodi u odnosu na izvorni plan (84 mlrd.) pasti za više od 21% ili 18 milijardi predviđenih rebalansom. Pritom se 15,2 mlrd. smanjenja (na 59,2 mlrd. ili petinu manje od originalnog plana) odnosi na PDV i trošarine (točnije, poreze na robu i usluge).

Plan prihoda od poreza na dobit, pak, smanjen je za 30 posto (s 9,3 na 6,5 mlrd.), doprinosi za 15 posto ili 3,8 milijardi (na 21,2 mlrd.), a npr. pomoći iz Unije po osnovi fondova EU za samo pet posto ili 734 milijuna, na 14 milijardi.

U poslovnoj zajednici, uz ostalo, indikativnim u smislu poslovne aktivnosti ovih dana iznose i podatke o praktično prepolovljenoj javnoj nabavi u travnju, a svako malo strepnju potaknu i “toplo-hladne” vijesti vezane uz epidemiološku sliku i tijek relaksacije ograničenja u EU.