Europski hotelijeri na putu su ostvariti prihodovno rekordnu godinu u povijesti, a najbolje izglede za to imaju hoteli u Španjolskoj i Grčkoj, prema podacima koje je objavio Booking.com u suradnji sa Statistom u drugom ovogodišnjem “Europskom smještajnom barometru”.

Istraživanje koje je provela Statista putem intervjua s oko 1000 rukovoditelja i menadžera iz europskog sektora putovanja, uključilo je Austriju, Francusku, Njemačku, Grčku, Italiju, Nordijske zemlje (Švedska, Danska, Norveška i Finska), Portugal i Španjolsku, dok je Hrvatska svrstana u “ostale zemlje”.

neodrživi nered

Skupo vam je? Evo kako ćemo riješiti tu kuglicu sladoleda od 5 eura

Bolne točke
Anketa je pokazala da je poslovno raspoloženje među europskim hotelijerima i operaterima za iznajmljivanje smještajnih kapaciteta odlično, jer su razine popunjenosti i cijene nastavili rasti u posljednjih 12 mjeseci, pri čemu gotovo polovica ispitanika predviđa da će 2023. biti godina s najvećim prihodom dosad. Godinu s najvećim prihodima u povijesti očekuje čak 69% anketiranih u Španjolskoj i Grčkoj.

Brojke pokazuju da se turistički promet ubrzano vraća u sve zemlje, pa je u zadnjih šest mjeseci 60% europskih turističkih kompanija zabilježilo povećanje razine popunjenosti, a 51% ih je povećalo cijene.

To je ujedno drugo uzastopno razdoblje od 6 mjeseci takvog rasta, zbog čega oko 70% kompanija proteklih pola godine svoj razvoj ocijenjuje kao dobar ili vrlo dobar, a 61% vidi svoju trenutačnu financijsku situaciju kao dobru ili vrlo dobru. Kad je u pitanju budućnost poslovanja, 49% ih vjeruje da će idućih 6 mjeseci donijeti pozitivan ili vrlo pozitivan razvoj.

No, jedno su prihodi, a drugo ukupno poslovanje, i tu ne dijele baš svi optimizam. Najbolje izglede za buduće poslovanje vide Španjolska, Portugal, Austrija, Nizozemska i nordijske zemlje, a Francuska, Italija i Grčka imaju najmanje optimizma, dok je Njemačka u sredini.

Iako imaju najbolje prognoze za 2023. godinu, grčki hotelijeri istodobno su najviše zabrinuti za buduće poslovanje, a najviše izazova vide u porastu troškova, cjenovnoj osjetljivosti potrošača i oporezivanju. Prema barometru, troškovi energije, porezi i poteškoće s pristupom kapitalu i dalje su bolne točke za poduzetnike u sektoru smještaja u Grčkoj, a bojazan po pitanju utjecaja vladinih politika i dalje je visoka.

Ono što bi moglo zabrinjavati i dobar dio turističke branše u Hrvatskoj je to da mali i neovisni igrači nastavljaju gubiti tlo pod nogama, i to je trend koji je već krenuo i prije ovog barometra, a najnovije izdanje ga potvrđuje.

Neovisni i mali objekti, a tu se mogu pribrojiti mali obiteljski hoteli te djelomice i privatni smještaj u Hrvatskoj, lošiji su od većih igrača po svim pokazateljima, od popunjenosti, postignute cijene, do investicijskih planova te pristupa financiranju i kapitalu. Štoviše, taj se jaz povećao od jesenskog barometra 2022. kažu u analizi.

Vraćaju se ulaganja
Tako je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma ovih dana istaknuo da se očekuje da špica sezone u hotelima i kampovima prođe s pozitivnim predznakom, iako treba pripaziti na važno njemačko tržište koje je podbacilo u prvoj polovici godine, iako se tamo ulaže puno u promociju.

Ostojić je napomenuo da treba s velikom pažnjom pratiti što se događa u gospodarstvu Njemačke, i pravovremeno reagirati na kretanje potražnje s tog tržišta, kako bi se pravovremeno reagiralo na eventualni pad potražnje.

Boris Žgomba iz Unilinea nedavno je upozorio da pogotovo u privatnom smještaju, koji je značajno podigao cijene, ne reagiraju na vrijeme, zbog čega bi ove godine taj segment mogao izvući deblji kraj, za razliku od doba pandemije kad su profitirali. I u ovom Barometru navodi se da će ove godine bolje proći hoteli, koji su pak patili u Covidu.

Iz svih proteklih analiza hrvatskog turizma, uključujući prognoze, pokazalo se da neke brige dijelimo s Grčkom, kao što je porast troškova, oporezivanje ili pak cjenovna osjetljivost. O investicijskoj klimi u RH više će se znati nakon špice sezone, iako već postoje prve najave da se vraćaju ulaganja koja su prekinuta u Covidu, poput Valamarova ulaganja u Poreču.