Javni dug Hrvatske, koji uključuje dugove središnje i lokalne države te fondove socijalne sigurnosti, porastao je u srpnju 10,4 posto na godišnjoj razini te dosegnuo 255,6 milijardi kuna, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Prema analitičarima Raiffeisen banke, ta brojka čini 78 posto procijenjenog ovogodišnjeg BDP-a. U usporedbi s 2013. javni dug veći je za 5,8 milijardi kuna (2,3 posto) zahvaljujući povećanju duga središnje države koji je na kraju srpnja iznosio 250,3 milijardi kuna. “Zbog učinka baznog razdoblja, godišnja stopa rasta i dalje je dvoznamenkasta, ali podaci u usporedbi s krajem 2013. upućuju na usporavanje dinamike rasta javnog duga”, kažu analitičari RBA. Struktura pokazuje da je 60 posto ukupnog čini domaći dug te da su oko 55 posto obveze po dugoročnim vrijednosnim papirima. U RBA očekuju da će dug u srednjem roku nastaviti rast zbog “visokih potreba države za refinanciranjem i izostanka konsolidacijskih mjera”. “Dinamika bi trebala usporiti, ali ako do 2017. ne dođe do uključivanja nekih subjekata u javni dug”, zaključuju analitičari RBA.
Javni dug Hrvatske, koji uključuje dugove središnje i lokalne države te fondove socijalne sigurnosti, porastao je u srpnju 10,4 posto na godišnjoj razini te dosegnuo 255,6 milijardi kuna.
Javni dug Hrvatske, koji uključuje dugove središnje i lokalne države te fondove socijalne sigurnosti, porastao je u srpnju 10,4 posto na godišnjoj razini te dosegnuo 255,6 milijardi kuna, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Prema analitičarima Raiffeisen banke, ta brojka čini 78 posto procijenjenog ovogodišnjeg BDP-a. U usporedbi s 2013. javni dug veći je za 5,8 milijardi kuna (2,3 posto) zahvaljujući povećanju duga središnje države koji je na kraju srpnja iznosio 250,3 milijardi kuna. “Zbog učinka baznog razdoblja, godišnja stopa rasta i dalje je dvoznamenkasta, ali podaci u usporedbi s krajem 2013. upućuju na usporavanje dinamike rasta javnog duga”, kažu analitičari RBA. Struktura pokazuje da je 60 posto ukupnog čini domaći dug te da su oko 55 posto obveze po dugoročnim vrijednosnim papirima. U RBA očekuju da će dug u srednjem roku nastaviti rast zbog “visokih potreba države za refinanciranjem i izostanka konsolidacijskih mjera”. “Dinamika bi trebala usporiti, ali ako do 2017. ne dođe do uključivanja nekih subjekata u javni dug”, zaključuju analitičari RBA.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.slom-sustava-u-manje-od-dvije-godine
“Međutim, slom našeg sustava neće doći za dvije godine nego i prije zbog onih 15 milijardi eura koje Slavko Linić odgodio s reprogramom tuga. To će biti stijena koju se neće moći prijeći, a ona će doći i prije 2016. godine” dodao je Kulić.
Rebalans izglasan na nepotpunim podacima!
http://www.dnevno.hr/novac/138489-ugledni-ekonomist-analizira-linica-nema-ali-zbog-njega-nam-prijeti-slom-sustava-u-manje-od-dvije-godine.html
Unatoć tome što Hrvatska ima najveće poreze na svijetu , čak 572 razna , vladajući SDP+HNS Kukuriku uvodi novi , veći porez kojim će nastaviti uništavati građevinski sektor i tržište nekretnina :
najomrazenijih-poreza-koji-se-uvodi-iduce-godine
http://danas.net.hr/novac/sto-jedan-od-najomrazenijih-poreza-koji-se-uvodi-iduce-godine-zaista-znaci-za-gradjane
Uključite se u raspravu