Dug opće države prema metodologiji ESA 2010, koji obuhvaća središnju i lokalnu državu i fondove socijalne sigurnosti, iznosio je krajem travnja 287 milijardi kuna, što je 0,3 posto ili 804 milijuna kuna manje nego krajem ožujka, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Unatoč padu na mjesečnoj razini drugi mjesec zaredom, javni dug je u odnosu na kraj 2018. još uvijek viši za 0,8%. Analitičari Raiffeisen banke kažu da je rast duga uglavnom rezultat izdanja obveznica na domaćem tržištu kapitala u veljači. Na kraju travnja na unutarnji javni dug odnosilo se 64,3% ukupnoga javnog duga, čime je potvrđena lagana tendencija rasta u odnosu na vanjski, prisutna zadnjih godina. Više od 98% duga odnosi se na središnju državu.

U RBA-u ocjenjuju da to ne iznenađujuće s obzirom na širinu njenog obuhvata. Središnja država obuhvaća korisnike državnog proračuna, izvanproračunske korisnike (Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske ceste, DAB, CERP), HŽ Infrastrukturu, HŽ Putnički prijevoz, HRT, HAC,  ARZ, HBOR, Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnoga goriva NE Krško, HROTE, Agenciju Alan, Lučku upravu Zadar i HTZ.

Promjene na toj stavci determiniraju i promjene ukupnog javnog duga. Uz mjesečni pad od 0,3% dug središnje države na kraju travnja bio je 282,2 mlrd. kuna, 2,5 milijardi više nego na kraju 2018. U RBA-u kažu da bi objava statistike za svibanj i lipanj mogla potvrditi privremeni rast obveza središnje države prema domaćim i inozemnim vjerovnicima. Država je, podsjećaju, u lipnju na europskom tržištu izdala 1,5 milijardi eura desetogodišnjih euroobveznica čija sredstva će biti za namiru dospijeća međunarodne obveznice u dolarima iz studenog, u vrijednosti 1,5 milijardi dolara).