Slika poslovanja 23 javne i državne tvrtke ove bi godine, ako je suditi prema 9-mjesečnim pokazateljima, mogla izgledati bolje nego lani.

Za to je najzaslužniji snažan porast Hrvatske elektroprivrede kojoj je nakon nepovoljne 2012. ova klimatski bila snažan vjetar u leđa. Poslovni prihodi HEP Grupe u odnosu na lanjske porasli su za čak milijardu kuna, na više od 11 milijardi, a za milijardu kuna poboljšan je i konačni skor. Grupa je, naime, lani iskazala 203 milijuna kuna gubitka, a ove godine 852 milijuna kuna dobiti. Svih ostalih 15-ak tvrtki s iskazanom dobiti zajedno su ostvarile manje od HEP-a, pa je ukupno iskazana dobit dosegnula 1,62 milijarde kuna.

Istodobno su gubitaši iskazali nešto više od 203 milijuna kuna minusa, koliko je lani imao samo HEP, a ukupni iskazali gubici tada su premašivali 464 milijuna. Tako je 9-mjesečni skor u konačnici od lanjskoga bolji za oko 1,3 milijarde kuna, a isključi li se HEP, neto rezultat je bolji za oko 260 milijuna kuna. Pojedinačni rezultati upućuju, međutim, i na porast duga, odnosno obveza (prema kreditorima, dobavljačima, državi i zaposlenicima). Dok su dugoročne i kratkoročne obveze 23 promatrane tvrtke na kraju lanjskog rujna bile 59,8 milijardi kuna, sada premašuju 63 milijarde kuna. Poslovni prihodi javnih poduzeća dosegnuli su 26,6 milijardi, što je oko 1,3 milijardi kuna ili 5% više nego lani, a bez HEP-a su više manje stagnirali.

U znaku stagnacije su i izdaci za plaće. Kao i lani, u 9 mjeseci troškovi osoblja su premašili šest milijardi kuna, a ove su godine 30-ak milijuna ili 0,5% veći, s tim da je  nekoliko tvrtki ove godine imalo povećane izdatke za otpremnine (u sustavu HŽ-a, Pošti). Štednja je izraženija kod materijalnih troškova koji su manji za gotovo petinu (9,2 prema 11,42 milijarde), ali i to se prije svega može pripisati HEP-u (pad sa 6,6 na 4,6 mlrd.). Uz HEP, najveću je dobit iskazao HŽ-Putnički prijevoz (120,5 milijuna) te Fina (104 milijuna prema lanjskih 65) koju je država očito jako uposlila. Plinacro je, pak, ostvario 73 milijuna kuna dobiti, gotovo dvostruko više nego lani (39 milijuna), dok su Hrvatske vode (koje posluju kao ustanova) zbog približno 150 milijuna većih rashoda završile među 'gubitašima' s 46 milijuna manjim prihodima od izdataka.

Razinom dugova prednjače Hrvatske autoceste, čije su obveze porasle za 1,3 milijarde kuna, na 23,8 milijardi. Dug Hrvatskih cesta je povećan za više od 1,1 milijardu kuna (na 8,4 mlrd.), dok su u Autocesti Rijeka Zagreb smanjili obveze sa 7,6 na 7,16 milijardi. HEP kao glavna investicijska uzdanica Vlade tek je malo povećao ukupne obveze (9,23 na 9,38 mlrd.), no pritom je kratkoročne smanjio za 1,7 milijardi, a dugoročne malo više povećao.