Ovih dana svjedočimo svojevrsnom nastavku priče s različitim tumačenjima glede kapaciteta Jadranskog naftovoda na relaciji MOL-Janaf. Iako je tijekom lipnja izvršeno novo testiranje Janafova naftovoda, tumačenja rezultata su suprotna.

MOL kaže kako želi jamstva sigurne opskrbe preko Hrvatske i fer cijenu, a Janaf, tvrdi MOL, ne osigurava ni jedno ni drugo. Janaf pak to odbacuje, kaže da je kapacitet dostatan, a cijena po standardima.

Orbanov manevar

Ovaj put je, čini se, novom zakuhavanju priče pridonijela i Orbanova politička kampanja. Naime, Orban vodi kampanju za reizbor obećavajući da će blokirati pristupanje Ukrajine Europskoj uniji i kritizirajući Bruxelles zbog njegove podrške Kijevu. Također se protivi nastojanju da se do 2027. godine prekine uvoz ruskih energenata. To čini plan MOL-a da se “odmakne” od ruske sirove nafte još manje vjerojatnim.

MOL je protekloga tjedna iznenađujuće priopćio da proučava napušteni naftovod koji ide od ukrajinske luke Odesa do blizine poljske granice kao potencijalnu rutu za dotok nafte, piše Bloomberg. Spomenuti naftovod povezuje se s južnom linijom Družba, kojom ruska nafta još uvijek teče u Mađarsku zahvaljujući privremenom izuzeću od zabrane EU.

Za takav plan postoje jasne političke i fizičke prepreke pa se opet u priču ubacuje Janaf i ključna brojka od 14 milijuna tona koje bi hrvatska kompanija trebala prevesti godišnje za rad MOL-ovih rafinerija pored Bratislave i Budimpešte, a to je sedam puta više nego što je predviđeno važećim ugovorom.

“Nedavna kratkoročna testiranja pokazala su da je maksimalni godišnji kapacitet hrvatskog dijela manji od približno 14 milijuna tona potrebnih za stabilan i siguran rad u regiji, uzimajući u obzir sve situacije opskrbe i rada. Mora se postići maksimalni kapacitet koji pruža stvarnu sigurnost, uzimajući u obzir varijabilnost normalnog rada rafinerija, radove održavanja i razmjenu strateških zaliha nafte između dotičnih zemalja”, poručio je Szabolcs Szabó, viši potpredsjednik za upravljanje lancem vrijednosti iz MOL grupe.

Dodaje kako su dosadašnji rezultati testova bili različiti te da ih treba dodatno provjeriti i vidjeti potrebna ulaganja. Kaže i da su oni uložili oko 170 milijuna dolara u razvoj svog dijela naftovoda, a do sljedeće godine će postići to da u obje rafinerije mogu prerađivati i različite tipove neruske nafte.

Električni iskorak

Kompaktni električni modeli sve ozbiljnije ulaze u svakodnevicu europskih vozača

Problemi s likvidnošću

Zašto kašnjenje u naplati najviše pogađa tvrtke koje rastu?

“Sigurnost opskrbe ne ovisi samo o rafinerijama, nego i o opskrbnim putovima i partnerima. Mi radimo svoj dio: nismo mi ti koji postavljamo rokove, već EU, koja i dalje inzistira na tome da zemlje bez izlaza na more u regiji odustanu od konkurentne rute opskrbe. Očekujemo da Janaf učini svoj dio kako bi ostvario naše zajedničke europske ciljeve”, kaže Szabó.

Iz Janafa potvrđuju novo testiranje koje je obavljeno s predstavnicima MOL-a, ali tumačenje je potpuno drukčije. Kažu da su u potpunosti “tehnički i organizacijski spremni pružiti srednjoeuropskim rafinerijama opskrbu dovoljnim količinama nafte za rad u punom kapacitetu”. “Zadnjim testiranjem potvrđen je kapacitet Janafa na dionici Omišalj – mađarska granica od 11,8 milijuna tona godišnje, što zadovoljava potrebe obje rafinerije u vlasništvu MOL grupe.

Na navedenoj dionici može se uz mogućnost dodavanja aditiva u potpunosti postići kapacitet 14,3 milijuna tona godišnje, a to premašuje ukupni godišnji kapacitet za preradu MOL-ovih rafinerija”, odgovaraju iz Janafa. Odbacuju tvrdnje o “diskriminatornoj cjenovnoj politici” i kažu da je računaju po pravilima Europske unije koja propisuje transparentne i nediskriminatorne cijene.

Novi kapaciteti

U obzir se uzimaju iskorištenost kapaciteta, dužina i pregovarački proces. “Uvjereni smo kako ćemo, kao i dosad, nastaviti razvijati naš partnerski odnos s MOL grupom jer u potpunosti možemo zadovoljiti potrebe MOL-ovih rafinerija, za što smo dali jamstvo kako MOL-u, tako i Republici Hrvatskoj te Europskoj uniji”, zaključuju iz Janafa.

Podsjetimo, Poslovni dnevnik nedavno je prvi pisao o tome kako je Janaf prikupio sve potrebne dozvole za izgradnju četiri nova spremnika za naftne derivate na Terminalu Omišalj, što je strateški investicijski projekt vrijedan više od 30 milijuna eura.

Ovaj projekt, najveća pojedinačna investicija JANAF-a u posljednjih nekoliko godina, uključuje izgradnju spremničkih kapaciteta ukupne zapremine 80 tisuća prostornih metara, čime će se kapacitet Terminala Omišalj za skladištenje naftnih derivata udvostručiti, dok će ukupni JANAF-ovi kapaciteti za derivate porasti za trećinu. Natječaj za izvođača radova bit će raspisan sredinom ljeta 2025., vjerojatno početkom kolovoza.