Zakonom o komasaciji, čije je prijedlog Vlada danas uputila u saborsku proceduru, želi se podići konkurentnost poljoprivredne proizvodnje, istaknuo je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Riječ je o izuzetno važnom zakonu kojem je cilj okrupnjavanje posjeda i katastarskih čestica u veće i pravilnije radi njihovog ekonomičnijeg iskorištavanja i stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj i povećanje poljoprivredne prozvodnje, rekao je Jakovina na sjednici Vlade.

Zakonom se želi pospješiti izgradnja poljoprivrednih putova, vodnih građevina za melioracije, te izvođenje drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi, dodao je.

U idućih desetak godina komasacijom bi trebalo biti obuhvaćeno 280 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, a od 2015. do 2020. potrebno je obuhvatiti 90 tisuća hektara.

U tom se razdoblju očekuju ukupni troškovi od 270 milijuna kuna, odnosno prosječno godišnje 45 milijuna kuna, naveo je ministar.

Novac potreban za izvršenje programa osigurao bi se u državnome proračunu, proračunu jedinica lokalne i područne samouprave, iz sredstava fondova Europske unije, donacija, te drugih sredstava zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba.

Važnost zakona, kazao je Jakovina, pokazuje i činjenica da se postupak komasacije u Hrvatskoj nije provodio od 1991. godine, a trenutno je na snazi zakon donesen 1979. godine, koji se nije mijenjao od 1987. godine.

Po podacima Državne geodetske uprave, od 1862. do 1991. komasirano je oko 822.704 hektara poljoprivrednog zemljišta, na području 11 jedinica područne samouprave.

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

WELLOVAR u Bjelovaru

Gradi se kompleks kakav Hrvatska nije imala: Vodeni div od 13.000 kvadrata zatvorenog prostora