Trošarine na konzumno mlijeko?

Upravo je to predložila u srijedu na maratonskoj sjednici Savjeta za mlijeko direktorica farme Vigens i predsjednica udruge Mliko Elvira Sterle, a ministar Tihomir Jakovina navodno, iako iznenađen, objeručke prihvatio tu ideju obvezavši se da će odmah dati nalog mjerodavnim državnim institucijama da istraže je li moguće tu inicijativu provesti i u praksi. Sterle nam je potvrdila da je iznijela prijedlog o trošarinama. Pojasnila je kako niska otkupna cijena mlijeka, sve skuplja stočna hrana i visoki ostali ulazni troškovi gase brojne male farme. Razmišljajući o mogućem privremenom rješenju, kojim bi se interveniralo i pomoglo u svladavanju sadašnjeg vrlo teškog stanja, kaže, rodila se ta ideja. Dodaje kako su proteklih tjedana kroz neformalnu minianketu pitali sugrađane i poslovne partnere bi li prihvatili takvu trošarinu. Ostali su i sami iznenađeni, tvrdi Sterle, što je većina pozitivno odgovorila na uvođenje takvog "danka". Prosječan trošak po obitelji mjesečno bi bio 15 kuna, a donio bi, izračunali su u Vigensu, oko 20 milijuna kuna mjesečno ili 240 milijuna kroz godinu.

Trošarina bi, nastavlja, morala opteretiti mlijeko i iz uvoza i iz domaće proizvodnje. Time bi se izbjegle eventualne primjedbe o pogodovanju i tržišnoj neravnopravnosti. No još je važnije, upozorava, prođe li ova inicijativa, odmah treba onemogućiti svaku zloporabu mljekarske industrije, a još i više trgovačkih lanaca. I mljekarama i trgovcima moralo bi se objasniti da uvođenje trošarina ne smiju iskoristiti za poskupljenje mlijeka za krajnjeg potrošača. Novac od trošarina prikupljao bi se u posebnom fondu i koristio za potporu ugroženih malih gospodarstava. Na upit koliko je (ne)moguće usvajanje mliječnih trošarina u četvrtak nismo dobili službeni odgovor. Pojašnjeno nam je tek neslužbeno da ako Vlada mliječnu trošarinu propiše prema modelu koji se primjenjuje za naftne derivate, a to znači da nova obveza vrijedi za sve sudionike na tržištu i nikoga ne stavlja u povoljniji položaj, vjerojatno bi mogla dobiti zeleno svjetlo i EU.

'Obećano odmah u provedbu da ne bude prekasno'

Ni mi u Vigensu nismo zadovoljni otkupnom cijenom mlijeka. I nama je poslovanje ugroženo, međutim ne mogu radnicima koji uredno odrade posao uskratiti plaću", tako odluku da se ne uključi u bojkot isporuke mlijeka pojašnjava direktorica farme Vigens Elvira Sterle. Njezina dnevna proizvodnja u prosjeku je 15.000 kilograma. Stanje je, upozorava, vrlo dramatično pogotovo za mala gospodarstva. Nestanu li oni, urušit će se segment koji je unutar poljoprivrede ostvario najveći rast proizvodnje. Savjet za mlijeko usvojio je u utorak, tvrdi, više dobrih odluka. No, upozorava, ne krene li provedba odmah, za tri će mjeseca već biti prekasno. Posebno izdvaja dogovoreno kreditiranje za obrtna sredstva preko HBOR-a uz kamatu od četiri posto, poček od dvije godine i rok otplate na šest godina. "Taj je model dobro razrađen i za zajmove mogu aplicirati i mala gospodarstva. Samo se ne smije dogoditi da nam procedura pojede vrijeme", opominje Sterle. Pohvalila je i Ministarstvo koje je internim preslagivanjem proračuna našlo novac za potpore, 800 kuna po grlu. To će pomoći malim gospodarstvima koja ostvaruju količinski manju proizvodnju mlijeka po kravi.

'Minus mi je sad 960.000 kuna i raste'

U prvih devet mjeseci zbog niske otkupne cijene mlijeka zabilježio sam minus od 960.000 kuna, a do kraja godine gubitak će narasti na 1,3 milijuna, iznosi crne prognoze Mladen Šolčić, vlasnik gospodarstva sa 440 krava, od kojih je sad u laktaciji 170. U mliječni biznis krenuo je 2004. i od tada je godišnju proizvodnju povećao sa 100.000 na 1,7 milijuna kilograma. To je proizvodna kvota koju će imati i nakon ulaska u EU. Smatra da je sadašnji bojkot otkupa u kojemu sudjeluje potvrda da su farmeri opravdano prosvjedovali u veljači. Prije godinu dana otkupna cijena bila je 2,76 kuna, u veljači je srušena na 2,43, a od kolovoza na 2,09 kuna. U samo godinu dana farmeri su, kaže, ukupno zakinuti za više od 200 milijuna kuna. Najodgovornijim za ovo dramatično stanje drži ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu, koji od početka mandata ignorira farmere i pogoduje mljekarskoj industriji i trgovačkim lobijima. "Razmišlja li koliko je gospodarstava zbog ovako niske cijene prestalo proizvoditi, koliko je obitelji ostalo bez prihoda te kako ti ljudi žive", proziva Jakovinu Šolčić i opominje ministra da je svojim postupanjem uništio novac poreznih obveznika koji su proteklih godina potporama sufinancirali farme kojih više nema. Ne namjerava staviti ključ u bravu, morat će nekako 'plivati' u gubicima, no nakon 15. studenoga mala gospodarstva sa 30-40 krava masovno će ili prodati ili poklati grla, uvjeren je Šolčić. Taj je datum granični rok za dobivanje tzv. stečenih prava. Tko odluči prestati proizvoditi mlijeko, može birati hoće li zadržati pravo na poticaje ili će kvotu prodati.