Četiri dodatne milijarde eura godišnje moglo bi zaraditi hrvatsko gospodarstvo kada bi radni i upravljački potencijal žena bio propisno aktiviran i kada bi one bile na upravljačke pozicije razmještene sukladno stručnosti, obrazovanju, znaju i sposobnostima.

Zaključak je to iz studije konzultantske tvrtke McKinsey koja je istraživala kako osnaživanje žena koristi srednjoj i istočnoj Europi. Adekvatna aktivacija žena u svijetu rada regiji bi godišnje donijela dodatnih 146 milijardi eura.

Unatoč računici koja ukazuje na materijalni dobitak, žene su na pozicijama moći u kompanija u liberalnom kapitalizmu i dalje značajno podzastupljene. Prema podatku iz 2021. upravljačka tijela najvećih trgovačkih društava uvrštenih na burzu u EU imala su samo 30,6 posto članica.

Hrvatska je i ispod tog prosjeka. U upravama tvrtki čije dionice kotiraju na Zagrebačkoj burzi lani je bilo svega 15% žena, a u nadzornim odborima njih 22%, podatak je Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Na najnižoj razini
Predsjednica nadzornih odbora lani je bilo manje nego preklani, broj tvrtki bez žena u NO-ima u istom je razdoblju narastao sa 65 na 67%, dok 34% kompanija nema ni jednu članicu uprave. Predsjednica Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji (HUZZUP), odvjetnica Tarja Krehić, ističe da je poduzećima u interesu podjednako zastupiti žene na upravljačkim pozicijama.

“Kompanije s izbalansiranim upravama su 25% profitabilnije, dokazano je istraživanjem”. S Natašom Novaković, članicom upravnog odbora HUZZUP-a i Antonijom Petričušić, profesoricom sociologije, prava žena i rodno uvjetovanog nasilja nad ženama na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, zalaže za zakonsko uređivanje ravnopravne zastupljenosti spolova, popularno zvano uvođenje kvota. Studija McKinseyja ističe baš liderske pozicije kao područje u kojem je rodna ravnopravnost u RH na najnižoj razini nakon političke reprezentacije.

Put od dna do vrha obrazovno-poslovne piramide za žene u Hrvatskoj izgleda tako da u dovršenom visokom obrazovanju sudjeluju sa 60%, u radnoj snazi sa 46%, u vođenju poslova na nižim upravljačkim pozicijama sa 37%, u višim izvršnim upravljačkim pozicijama sa 22%, a na vrhu među glavnim izvršnim direktorima svega je 8% direktorica.

Odgovor na pitanje gdje zapnu žene na putu od diplome do mirovine odavno je dokazan – uglavnom zapnu u obiteljima, a ta je činjenica dodatno osvjetljena Nobelovom nagradom za ekonomiju 2023. Dobila ju je Claudia Goldin, profesorica sa Sveučilišta Harvard za istraživanje o napretku žena u svijetu rada.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Goldin je zaključila da u modernoj ekonomiji uzrok rodne neravnopravnosti i potplaćenosti nije kao prije 200 godina u podobrazovanosti žena ili prije stotinu godina u njihovu odabiru zanimanja jer danas su podzastupljene na pozicijama za koje su kvalificirane i manje plaćene od muškaraca za obavljanje istih poslova.

U 15-godišnjem istraživanju Goldin je dokazala da se jaz u plaćama između muškaraca i žena počinje događati godinu ili dvije nakon što žena rodi prvo dijete. Nazvala je to ostacima povijesti, ustvrdivši kako društvene i obiteljske strukture u kojima žene i muškarci odrastaju oblikuju njihovo ponašanje, a time i ekonomske ishode.

“Nikada nećemo imati rodnu ravnopravnost dok ne budemo imali jednakost parova”, rekla je Goldin stavljajući razvijena društva pred izazov da nađu rješenje. Ili priznaju da ga ne žele tražiti.

“Ne poduzimamo dovoljno konkretnih koraka u smjeru rodne ravnopravnosti u kompanijama. Puno o tome govorimo, ali u društvu se malo toga mijenja, dijete ili djeca u pravilu odgađaju napredak u karijeri majkama, ali ne i očevima, samo žene odgovaraju na pitanje kako postižu ravnotežu između poslovnog i obiteljskog života, kao da muškarci to uopće ne moraju. Žene još mjerimo metrom mode, uređenosti, njegovanosti i stila odijevanja, umjesto da naglašavamo znanje i stručnost pa je i probijanje staklenog stropa sve teže, umjesto da bude lakše”, kaže Nataša Novaković, članica upravnog odbora HUZZUPP-a naglašavajući kako smeta kada se tvrdi da u RH nema dovoljno stručnih žena za za upravljačke strukture.

“Imamo popis stručnjaka za uprave i nadzorne odbore na kojem je sasvim dovoljno obrazovanih i stručnih žena, samo što one nisu na funkcijama za koje su kompetentne jer su na njima manje stručni muškarci”, kaže Krehić naglašavajući kako je suvremeno korporativno upravljanje zasnovano na meritokraciji i da se na upravljačke pozicije dolazi zahvaljujući znanju, sposobnostima i stručnosti, samo što se to u hrvatskim tvrtkama ne primjenjuje, posebno državnim.

Antonija Petričušić, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu ističe da u našem, patrijarhalnom društvu žene reduciraju ambicije preuzimanjem skrbničkih uloga u obitelji. “Odmalena učimo da ambicioznost žene čini manje ženstvenima i zato ne optimiziramo svoje kreativne potencijale ni onda kada za to imamo priliku”, kaže Petričušić.

Humaniziranje kapitalizma
Naglašavajući kako govori s pozicije liberalnog feminizma, Petričušić ističe da se europsko društvo ne uspijeva uspješno reproducirati, o čemu svjedoče silni problemi s demografijom za koje nema adekvatnog rješenja.

“Nastojanja EU da zakonima poguraju očeve na roditeljske dopuste i preuzimanje više obiteljskih uloga nije uspješno jer te poslove za njih obave njihove majke, a i ambiciozne žene podržavaju patrijarhat na način da poslove u obitelji često povjeravaju drugim ženama, ali to onda bude rad na crno. Kako god okrenemo, mislim da je jedini način da postignemo ravnopravnu rodnu zastupljenost da radimo na humaniziranju kapitalizma”, zaključuje Petričušić.

HUZZUP 8. prosinca u Zagrebu uz podršku Europskog parlamenta organizira konferenciju u Hrvatskom novinarskom društvu. Predstavit će osnove prijedloga zakonskog reguliranja rodne ravnopravnosti na rukovodećim položajima u velikim tvrtkama.

Uvođenje kvota više nije opcionalno nego obvezno ako ciljeve ravnopravne rodne zastupljenosti nije moguće drugačije postići. Europski parlament je lani obvezao sve članice EU da najkasnije za dvije i pol godine, do lipnja 2026. zakonom omoguće napredovanje većeg pripadnika podzastupljenog spola, tj. žena kroz korporativne ljestvice ako to već nije postignuto drugim mehanizmima.