Signali o kretanju robne razmjene u ovoj godini zasad su prilično varljivi.

Najprije su preliminarni podaci za siječanj sugerirali da je robni izvoz (u kunama) potonuo više od sedam posto u odnosu na lani. Ove srijede objavljeni konačni podaci pokazali su da je taj pad bio znatno manjih 3,6 posto, a već u četvrtak su prve procjene za prva dva mjeseca sugerirale da vrijednost izvoza i ove godine bilježi rast, i to 4,1 posto. Kako je, prema procjenama državnih statističara, siječanjski minus do kraja veljače okrenut u plus, proizlazi da je za hrvatske izvoznike veljača očito bila više nego solidna.

Preliminarni podaci sugeriraju da vrijednost izvoza u kunama do kraja veljače dosegnula 12,1 milijardu ili oko 480 milijuna više nego lani. Budući da je u siječnju izvezeno robe za 5,66 milijardi kuna, ispada da je u veljači ostvareno 6,5 milijardi, a to bi bilo čak 11,4 posto više nego u istom mjesecu lani. Pritom treba napomenuti da preliminarni podaci za veljaču ne uključuju procjenu vrijednosti trgovine ispod praga uključivanja u izvješćivanje, što se pak evidentira s konačnim podacima.

Upravo zato je siječanjski pad izvoza na kraju ispao manji (vrijednost izvoza je u odnosu na preliminarne podatke podebljana za 240 milijuna. To sugerira da bi godišnji rast izvoza u veljači trebao biti i veći od spomenutog dvoznamenkastog skoka (11%) koji signaliziraju preliminarne brojke DZS-a. Hoće li se to i dogoditi, treba pričekati konačne podatke koji će se objaviti 7. svibnja. Isto vrijedi i za preliminarne podatke o uvozu, prema kojima je u prva dva mjeseca uvezeno robe za 18,2 milijarde, što je 1,1 milijardu ili 2,8 posto manje nego lani.