Hrvatska je tijekom prva tri mjeseca 2014. godine kroz izvoz kupcima na inozemnim tržištima prodala 1141 tonu banana i 3741 tonu jabuka! Upravo su ova dva podatka možda najbolja ilustracija apsurdna stanja koje traje ne samo u segmentu voćarstva već i u okviru ukupne nacionalne poljoprivrede. Banane još ne uzgajamo, iako bi navodno i one mogle uspijevati u susjedstvu mandarina u dolini Neretve, gdje je svojedobno taj pokus i napravljen samo je pitanje troškova i cijene.

Zato ih i dalje uvozimo, u prvom ovogodišnjem kvartalu oko 14 tisuća tona, da bi u izvozu od te količine (pre)prodali gotovo deset posto. Istodobno lanjski urod jabuka u domaćim voćnjacima iznosio je rekordnih 120 tisuća tona. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore prošle je godine ukupno u izvozu prodano tek oko 12,5 tisuća tona jabuka, u prvom kvartalu ove godine ni četiri tisuće tona.

Hladnječe su i danas krcate jabukama iz prošlogodišnjeg uroda, a nova berba već kuca na vrata. Voćari strahuju kako će morati baciti značajne količine jabuka zbog pada potrošnje i slabe prodaje na domaćem tržištu dok je situacija s izvozom još složenija. Koliko je porazna situacija u segmentu voćarstva najbolje svjedoče financijski pokazatelji, a oni otkrivaju da je od početka siječnja do kraja ožujka za uvoz svježeg i smrznutog voća potrošeno više od 45 milijuna dolara dok je istodobno na izvozu ostvaren prihod od svega 4,3 milijuna USD.

Glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković, koji i sam jabuke uzgaja u najmodernijim voćnjacima što se prostiru na više od 50 hektara, nije iznenađen činjenicom o značajnom izvozu banana, a ne jabuka kojih uz mandarine proizvodimo iznad potreba domaćeg tržišta. Trgovci stoje iza ovog izvoza banana, oni uviejk daju prednost onim proizvodima koji su im jamstvo bržeg i većeg profita, tvrdi Ivković. Profit je os oko koje se vrte svi interesi, kratko rečeno kako sa što manje rada zaraditi velike novce, a o tome u kakve će probleme zaroniti domaće voćarstvo nitko ne skrbi, ne skriva nezadovoljstvo Ivković. Da je u žiži domaća, lokalna proizvodnja u tom bi slučaju, iznosi, kroz izvoz bilo prodano 60 do 70 tisuća tona jabuka iz prošlogodišnje berbe.

Izvozimo i ananas, kivi, datulje te kokosov orah

S Ivkovićem ne dijeli stav Antun Plivelić, vlasnik Gomolave. Da bi s jabukama, proizvedenim u Hrvatskoj, mogao naći dobrog kupca na južnoafričkom ili austrijskom tržištu često je primoran najprije uvesti neke sorte jabuka iz Vojvodine, obrazlaže Plivelić. U tom svom iskustvu on promatra i hrvatski izvoz banana. Vjeruje kako se radi o nekommodelu “vezane” trgovine, odnosno uvoza radi  izvoza.

Mandarine su do ove godine uspijevale držati vrh liste top izvoznih proizvoda, što pak nosi ova godina nije pripravan prognozirati ni predsjednik udruge Mandarina iz doline Neretve Mijodrag Kiridžija. U 2013. izvezeno je oko 20 tisuća tona od čega tri tisuće na tržište Ruske Federacije. Izvoz svih agruma u prvom kvartalu 2014. iznosio je 681 tonu dok je istodobno kroz uvoz kupljeno više od 20 tisuća tona. Kako ove godine očekuju povijesni rekord od oko 70 tisuća tona mandarina, a domaće tržište konzumira do 15 tisuća tona, Neretljani su sve nade polagali u golemo rusko tržište.

Iako im je Putinov embargo ovih dana zagorčao planove ipak ne odustaju od nastupa na Međunarodnom sajmu hrane u Moskvi polovicom rujna kamo idu uz logistiku HGK-a. U fokusu su im, kaže Kiridžija, i tržišta Austrije i Njemačke, a planove o mogućem izvozu udruga pokušava skovati u partnerstvu s nekoliko lokalnih distributera. Banane međutim, nisu jedini paradoks uvozno-izvozne sage na hrvatski način, no drže najveću količinu i financijsku vrijednost. Usto, znakovito je da je u prvom kvartalu 2013. godine te voćne vrste iz Hrvatske izvezeno gotovo deset puta manje, tek 120 tona.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Na listi proizvoda koji se u Hrvatskoj još uvijek ne uzgajaju, a redovito se pojavljuju u statistici o ostvarenom izvozu, svrstali su se primjerice i ananas, kivi, datulje te kokosov orah, kada je riječ o voću ali i papar, te riža, cimet ili manioka, za koju je drugo ime slatki krumpir. Statistika otkriva kako je u prvom tromjesečju 2013. uvozeno pet tona manioke, a izvezene čak četiri tone. Ove godine do kraja ožujka uvoz manioke iznosio je dvije tone za 4107 dolara, no sve smo izgleda konzumirali na lokalnom tržištu jer, izvoz nije evidentiran.