Hrvatski izvoznici ove su godine do kraja listopada izvezli robe u vrijednosti 114 milijardi kuna, što je u odnosu na prošlu godinu za 22,6 milijardi ili gotovo četvrtinu više, pokazuju preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Istodobno je uvoz porastao za više od 30 milijardi kuna, ali s obzirom na znatno višu bazu to je nešto umjereniji postotni rast (21,7 posto).

Vrijednost ovogodišnjeg uvoza izražena u kunama time je dosegnula 173,7 milijardi kuna, a negativan saldo 10-mjesečne robne razmjene stigao je nadomak 60 milijardi, odnosno produbio se u odnosu na prethodnu godinu za 8,4 milijardi. Pokrivenost ovogodišnje vrijednosti uvoza izvozom pak iznosi više od 65 posto.

Vredniji i izvoz derivata
Usporedno s prvim podacima zaključno s krajem listopada, blago su korigirane prethodno objavljene preliminarne brojke za prvih devet mjeseci za koje sad imamo i detaljniju sliku prema djelatnostima i tržištima.

Stopama rasta robnog izvoza ove godine najviše strši električna energija (kategorija Opskrbe električnom energijom, plinom…) s povećanjem za čak 247 posto ili tri i pol puta (sa 900 milijuna na 3,1 milijarde kuna). I izvoz naftnih derivata vredniji je od lanjskog za gotovo 50 posto (pet milijardi prema 3,4 milijarde kuna), s tim da su tome nemalo kumovale cijene.

Tek nešto niži postotni rast izvoza (46,6 posto) bilježi proizvodnja metala, a iznadprosječnom dinamikom od 28-29 posto porastao je i izvoz u kategorijama proizvoda od drva (bez namještaja) te gume i plastike.

Među rijetkim djelatnostima koje ne bilježe povećanje izvoza su npr. duhanski proizvodi koji su se zadržali na nešto više od 900 milijuna kuna.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

No, istodobno je proizvodnja cigareta odnosno duhanskih proizvoda jedna od ne baš brojnih branša s većim izvozom od uvoza. Pozitivan saldo robne razmjene ima i brodogradnja koja je porastom od 31 posto dosegnula 3,2 milijarde kuna izvoza nasuprot manje od dvije milijarde uvoza (10 posto niži od lanjskog).

I u gospodarenju otpadom (točnije, djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenja otpadom te sanacije okoliša) vrijednost izvoza premašuje uvoz, i to za više nego duplo (2,3 prema milijardu kuna).

Vanjskotrgovinski suficit obilježje je i drvoprerađivačke djelatnosti s nešto manje od tri milijarde pozitivnog salda u prvih devet mjeseci. Veća vrijednost izvoza nego uvoza ostvarena je ove godine i kod gotovih metalnih proizvoda te nemetalnih mineralnih proizvoda.

Uvoz hrane
Prerađivačka industrija izvezla je u devet mjeseci robe za 84 milijarde kuna i nosi više od 80 posto robnog izvoza Hrvatske, ali dominira i na strani uvoza.

Najveći deficit bilježi se kod kemikalija i kemijskih proizvoda. Iako je i njihov izvoz povećan za više od petine, do kraja rujna negativan saldo iznosio je gotovo osam milijardi kuna (5,6 milijardi kuna izvoza prema 13,5 uvoza).

U odnosu na prošlu godinu i više je produbljen deficit kod motornih vozila, što je rezultat 5 posto manjeg izvoza naših izvoznika koji rade za autoindustriju uz istodobno 25 posto povećan uvoz motornih vozila, čija vrijednost je porasla sa 8 na više od 10 milijardi kuna.

Među kategorijama s izraženim robnim deficitom redovito su i prehrambeni proizvodi. Iako domaća industrija hrane u prvih devet mjeseci bilježi porast izvoza od 16 posto, na gotovo osam milijardi kuna, tek neznatno sporije porastao je i uvoz, pa je vrijednost uvoza hrane premašila 14 milijardi kuna.