Najnovije brojke o snažnom rastu hrvatskog robnog izvoza pokazuju odnos dva potpuno različita pogona domaće ekonomije – raste izvoz prerađivačke industrije, u čijoj strukturi ostaju najvažnije proizvodnja električne opreme i prehrambenih proizvoda, ali ključni impuls ukupnom rastu daju energenti, odnosno sirova i prerađena nafta te plin.

Taj je energetski pogon najvidljiviji na relacijama s Mađarskom i Slovačkom, prema kojima je izvoz, uslijed preslagivanja opskrbnih pravaca u srednjoj Europi, doživio strelovit skok.

Dvojac koji definira tempo

U prvih pet mjeseci ukupan je izvoz, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosio 11,46 milijardi eura i porastao je za 11,5 posto, uz upola sporiji rast uvoza (5,7 posto), koji je na razini 23,9 milijardi eura. U 1,2 milijarde eura povećanog izvoza rast su generirale prvenstveno sirovine, u kojima najveći značaj imaju nafta i naftni plin, njihov je doprinos činio gotovo 843 milijuna eura tog povećanja.

Ukupan izvoz pod stavkom ‘rudarstvo i vađenje’, naime, podigao se čak za 249 posto (s 338 milijuna na 1,181 milijardi eura). Značaj njegovog porasta vidljiv je i iz komentara HGK, koji ukazuje da je ta djelatnost postala djelatnost s najvećom vrijednošću izvoza, čineći 10,3 posto ukupnog izvoza, a godinu ranije samo 3,3 posto.

Sliku upotpunjuju i brojke o 83-postotnom rastu izvoza u Mađarsku (874 milijuna eura) te čak 224-postotnom u Slovačku. U tu je zemlju izvoz dosegnuo 753 milijuna eura i već je u pet mjeseci uvelike premašen cjelokupan izvoz realiziran u 2025., koji je uzgred bio i povijesno najveći. I u Mađarsku izvoz prelazi petomjesečnu razinu iz dosad rekordne 2022.

Skok izvoza prema tim zemljama izravna je posljedica energetskih previranja i prekida opskrbe ruskom naftom preko naftovoda Družba i uvozu preko Jadranskog mora, kroz Janafov naftovod kroz koji Molove i Slovnaftove rafinerije sada dobavljaju sirovinu. Uz naftu, doprinos skoku daje i prirodni plin, koji se preko terminala na Krku plinovodima Plinacroa šalje tamošnjim kupcima. Pored toga su i cijene na globalnom tržištu bile više, pa su, kad se podvuče crta, nafta i plin postali nerazdvojan dvojac koji definira tempo rasta hrvatskog izvoza. A na tragu toga su se i Mađarska i Slovačka vidno podigle na ljestvici najvažnijih izvoznih hrvatskih tržišta, zauzevši peto i šesto mjesto.

Na svim glavnim tržištima i dalje se bilježe pozitivni trendovi, uz izuzetak dosadašnjeg lidera Njemačke, u koju je u pet mjeseci izvoz pao za 2,4 posto. Njemačka sada još i više počinje zaostajati za Slovenijom, u koju je uz 8-postotni rast izvoz dosegnuo 1,35 milijardi eura. Zaustavljanje rasta plasmana u Njemačkoj za analitičare dodatnu pozornost ima zbog činjenice da je generalno to tržište važan kupac industrijskih proizvoda više dodane vrijednosti.

Na krilima Končara i Rimca

U pet mjeseci električne opreme je izvezeno u vrijednosti iznad 1,09 milijardi eura, 17 posto više nego lani.

Aquapark

Zašto su Aquaglide aquaparkovi najbolje usklađeni s novim smjernicama hrvatskog turizma

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome

S druge strane, ohrabruju podaci o stopama rasta prerađivačke industrije, koja je generalno u pet mjeseci podebljala izvoz za 4,5 posto (izvezeno je 9,21 milijarde eura). U tome je participiralo nekoliko industrijskih sektora, a najviše proizvodnja električne opreme, u kojoj je svojevrstan zaštitni znak grupacija Končar, a po procjeni iz HGK, rastu bi mogli pridonijeti i rezultati plasmana baterija Rimac Energyja.

Kemijski proizvodi

U pet mjeseci električne opreme je izvezeno u vrijednosti iznad 1,09 milijardi eura, 17 posto više nego lani. Raste, iako nešto slabijim tempom, i izvoz prehrambenih proizvoda (911 milijuna eura), a 28-postotnim skokom se izdvaja i proizvodnja kemijskih proizvoda, kojih je izvezeno u vrijednosti od 814 milijuna eura (30-ak milijuna eura manje nego naftnih proizvoda).

U nizu industrija nastavlja se negativan trend – proizvodnja odjeće, tekstila, kože, papira, namještaja i metalnih proizvoda, kao i “ostalih prijevoznih sredstava”, u kojima je najznačajnija brodogradnja. Rezultat je slabiji za 15 milijuna eura (izvezeno 333 milijuna), no zna li se da je lanjske brojke podigao jedini veliki brod dovršen u hrvatskim brodogradilištima, rađen za kanadskog brodara Algomu, vrijednosti 48 milijuna eura, ta proizvodnja zapravo je žilava.