Tek što je objavljena detaljna slika robne razmjene za prva četiri mjesca, državni su statističari objavili i preliminarne vrijednosti petomjesečnog izvoza i uvoza robe, koje upućuju na blago usporavanje rasta u odnosu na prošlu godinu.

U slučaju izvoza, međutim, to i dalje znači dvoznamenkastu stopu rasta, i to ne samo u kunskoj protuvrijednosti već i u eurima u kojima je rast nešto niži zbog nižeg prosječnog tečaja euro-kuna. Do kraja svibnja izvoz je prema prvim rezultatima dosegnuo 30,8 milijardi kuna, što je oko 3,4 milijarde ili 12,3 posto više nego u isto vrijeme lani. Četveromjesečni je skor u kunskoj protuvrijednosti premašivao lanjski za gotovo 16 posto. 

Uvoz usporava  brže
Usporavanje rasta nešto je i izraženije kod uvoza. U pet mjeseci uvezeno je robe u vrijednosti 52,3 milijarde kuna, što je nepunih tri milijarde ili 4,8 posto više nego godinu prije, dok su usporedbe s lanjskim ostvarenjima s krajem travnja upućivale su na rast uvoza od 8,8 posto.  Ako je suditi prema prvim rezultatima, dakle, vrijednost izvoza u svibnju je premašila 6,3 milijarde kuna, što je neznatno više nego prošle godine, dok je svibanjski uvoz u petom mjesecu bio nepunih 10,3 milijarde, odnosno za više od pola milijarde manji nego lani. Pouzdanije procjene ipak treba pričekati do 7. kolovoza, kad će se objaviti detaljna slika petomjesečne robne razmjene. 

Sad se hvata i manje iznose
I u DZS-u upozoravaju da su s obzirom na način prikupljanja podataka moguće razlike u odnosu na preliminarne rezultate koji ne uključuju procjenu svibanjske vrijednosti trgovine ispod tzv. praga uključivanja (ona je u razmjeni s EU uključena zaključno s travnjem). Metodologija izračuna odnedavno uključuje i podatke Porezne uprave o isporukama i stjecanjima dobara s članicama EU ispod praga od 1,2 milijuna kuna, što prije nije bio slučaj. Zbog toga su državni statističari s travanjskim podacima dali  revidirane podatke za prošlu i ovu godinu. U kojoj mjeri to objašnjava čak deset milijardi kuna robnih tokova koji su ostali nezabilježeni kroz redovni program objavljivanja podataka i pokazali se tek nedavno s konačnim podacima, teško je reći.

Prema konačnim podacima, naime, izvoz je lani zapravo bio 4,5 milijarde kuna veći nego što se donedavno računalo, a kod uvoza je naknadno evidentirano čak 5,5 milijardi kuna. Kako bilo, petomjesečno povećanje izvoza najvećim je dijelom posljedica rasta izvoza u zemlje Europske unije (na članice EU otpada oko 2,9 od ukupno 3,2 mlrd. kuna porasta), dok je za nepunih tri milijarde kuna povećanja uvoza približno dvije trećine donio onaj iz EU, a trećinu iz ostalih zemalja. Posljedica bržeg rasta izvoza nego uvoza u prvih pet mjeseci ove u odnosu na prošlu godinu je i porast pokrivenosti uvoza izvozom na gotovo 59 posto (lani 55 posto). 

Rijetki neto izvonici
Međutim, pomaci koji se bilježe u ovoj godini premali su da bi se govorilo o znakovitijim poboljšanjima izvoznih pozicija Hrvatske i općenito međunarodnoj konkurentnosti. Tako i analitičari Raiffeisen banke ističu kako se važnost jačanja konkurentnosti ogleda i u činjenici da je veoma malo djelatnosti koje u nas imaju veći izvoz nego uvoz. Među onima koji ostvaruju iole značajniju robnu razmjenu, a izvoz im premašuje uvoz ove su godine tek proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, namještaj i proizvodi od drva te gospodarenje otpadom.