Prehrambena industrija neće biti uvrštena u Industrijsku strategiju 2014.-2020. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak potezom pera prekrižio je golemi trud uložen proteklih mjeseci u dokument koji su izradili Ministarstvo poljoprivrede i predstavnici tvrtki iz prehrambene branše.

Vrdoljak na dvije stranice teksta (Poslovni dnevnik ima presliku) ministru Tihomiru Jakovini obrazlaže zašto po ocjeni kreatora Industrijske strategije Tomislava Radoša prehrambeni sektor ne zaslužuje biti među uzdanicama gospodarskog preporoda. Nakon što je početkom godine postalo bjelodano da prehrambenog sektora nema među "pokretačima" razvoja već je gurnut u ligu "čuvara" radnih mjesta Ministarstvo poljoprivrede to je ocijenilo neprihvatljivim i Vrdoljaku poslalo projekciju nabijenu argumentima zbog kojih se ta djelatnost svakako mora naći među top sektorima. Sama naime, godišnje ostvaruje 42 milijarde kuna prihoda dok šest sektora svrstanih u "pokretače" ima zajedno 36 milijardi, a sa učinkom od 5,9 milijarda kuna gotovo im je identična dodana vrijednost.

"Predložene mjere smatramo odgovarajućima za prehrambenu industriju međutim, industrijska strategija uzima u obzir cjelokupnu industriju Hrvatske i rangiranje svih djelatnosti te ne može ulaziti u specifičnosti svake pojedine djelatnosti do navedene razine detaljnosti do koje mogu i trebaju ići pojedina nadležna ministarstva i čak sam poduzeća i njihove uprave," piše Vrdoljak Jakovini. I dok radi sve snažnijeg rasta potrošnje hrane na globalnoj razini i Europska komisija i Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda prehrambenu djelatnost stavljaju među top tri sektora u Ministarstvu gospodarstva taj trend nisu prepoznali. Ulazak RH u EU te izlazak iz Cefte nosi dodatne troškove ulaganja u smislu prilagodbe novim tržištima što stvara dodatne prepreke u razvoju prehrambene industrije koja ni na tržištu Cefte nije ostvarila značajne rezultate", Vrdoljakov je argument koji pak poništavaju podaci o izvozu u prva tri mjeseca 2014. Na tržištu Cefte izvoz je naspram lani rastao 11%. U Srbiji je veći 50%, u Makedoniji 31%, samo je u BiH manji 5% prema lani. Pozitivan trend zabilježen je i na tržištu EU 27, rast je veći 45%.     

Poruka iz Kraša
I dok iz kabineta ministra Jakovine nismo dobili komentar na Vrdoljakovu odbijenicu gospodarstvenici su ogorčeni. Prokuristica Kraša Marica Vidaković ističe kako je svaki komentar na ovu temu suvišan. "Država koja ne prepoznaje hranu i vodu kao strateški sektor bojim se da i nema strategiju. Gotovo da i nema niti jedne članice EU da nije to prepoznala i u pokretače uvrstila vlastitu prehrambenu industriju. Svi koji su na bilo koji način odgovorni za takav stav morat će u budućnosti snositi posljedice nepromišljenih odluka. Osim, ako nekome nije u interesu podržati uvozni lobi", kaže Vidaković. Ne manje oštri su i u Atlantic grupi Emila Tedeschija.
 

"Iznenađuje svojevrsni maćehinski stav Ministarstva gospodarstva, pogotovo u kontekstu činjenice da je riječ o najvećem proizvođačkom sektoru u RH po prihodu, broju zaposlenih i dodanoj vrijednosti. Prehrambena industrija u periodu prolongirane krize pokazuje najveći stupanj stabilnosti, te osim što volumenom čini gotovo trećinu ukupne prerađivačke industrije u petogodišnjem razdoblju u prosjeku ostvaruje stope rasta od 7%. Ministarstvo griješi uzimajući kao kriterije svrstavanja u kategoriju strateškog interesa samo profitabilnost i izvoznu orijentiranost, a zanemaruje kriterije fizičkog obujma proizvodnje, dodane vrijednosti, broja zaposlenih, produktivnosti rada i kretanja izvoza. Unatrag nekoliko godina svjedoci smo i velikih iskoraka hrvatske prehrambene industrije, uspješno je konsolidirala mnoge sektore i kompanije ne samo na državnoj već i regionalnoj razini, te omogućila stabilan rast i širenje za puno veći broj vezanih djelatnosti. Ignoriranje kompleksnosti prehrambene industrije na uštrb nedefiniranih kriterija pogrešan je put u utvrđivanju sektora od strateške važnosti za razvoj ukupnog hrvatskog gospodarstva", upozoravaju iz Atlantic grupe.

Stav HUP-a
Nezadovoljni su i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Prehrambena industrija, podsjećaju, ima dugu tradiciju i važno mjesto u ukupnom gospodarstvu što bi trebala prepoznati i Industrijska strategija. Europska unija za razliku od Hrvatske upravo industriju hrane i pića vidi kao jedan od najvažnijih stupova europskog gospodarstva i stoga je usmjerena na daljnje podizanje konkurentnosti i stvaranje uvjeta za povećanje europskog izvoza. Smatramo, poruka je HUP-a, da bi i Hrvatska trebala slijediti takvu politiku Europske unije.  

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost