Izmjene i dopune zakona o poljoprivrednom zemljištu, koje su proteklih tjedana uzrokovale vrlo burnu raspravu u javnosti, poslane su u Sabor na drugo čitanje.

Predlagatelj, Vlada RH, intervenirala je s nekoliko amandmana, no nije prihvatila nijednu od brojnih primjedbi udruga poljoprivrednika i Zajednice županija. Poljoprivrednici iz Jadranske regije, jedan je od amandmana Vlade, izjednačeni su s onima iz Kontinentalne, limit kod kupnje državnog poljoprivrednog zemljišta ako njihov posjed graniči s tom parcelom dignut im je s 0,2 hektara na maksimalno jedan hektar. Vlada predlaže da Agencija za zemljište, radi bržeg stavljanja što više zemljišta u funkciju, može na još pet godina produljiti zakup gospodarstvima kojima je istekao ugovor.

Davanje hektara u zakup isključivo domicilnom stanovništvu, odnosno obiteljskim gospodarstvima, novi sustav bodovanja gospodarskog programa, jasniji kriteriji izravne dodjele zemljišta stočarima, obvezan javni poziv za zakup, jasnija definicija tko je mladi poljoprivrednik tek su neki od zahtjeva poljoprivrednih udruga i Zajednice županija koje Ministarstvo poljoprivrede i Vlada RH nisu prihvatili. Izravna dodjela državnih hektara stočarima bez zemlje tempirana je bomba, upozorava tajnik Udruge OPG-a Život Miroslav Kovač.

Argument mu je navodni izračun Poljoprivredne agencije po kojemu će trećinu zemljišta dobiti 50 stočara, a ostatak čak 48.000 malih i srednjih gospodarstava. "Veliki ineresenti zemljišne areale vode na jednu tvrtku, a goveda na drugu", upozorava Kovač i javno pita mjerodavne "kako su dosad poslovali oni koji na stado sa 8500 grla iskazuju samo 40 hektara, pa prema kriterijima Agencije takvima treba dati 3500 hektara". Upozoravali su, podsjeća Kovač, na to da se zakon mijenja upravo kako bi se izbjegla domicilnost i pogodovalo velikim sustavima. "U Ministarstvu su to opovrgavali, a sada je razvidno da se velikim tvrtkama otvoreno namiču golemi areali i težište dodjele miče se s modela javnog natječaja na administrativne odluke ministra", tvrdi Kovač.