Centar za gospodarenje otpadom Karlovačke županije Kodos već tri godine i kroz tri javne nabave pokušava pronaći izvođača koji će izgraditi CGO Babina Gora namijenjen stanovnicima sedam gradova i 22 općine Karlovačke, dijela Ličko-senjske i dijela Sisačko-moslavačke županije.

Nakon što su čak tri postupka javne nabave poništena jer su cijene ponuda debelo premašivale procijenjenu vrijednost nabave od 179,9 milijuna kuna, četvrti pokušaj daje nadu Mariji Tufeković, direktorici Centra, da se napokon pomaknu s mrtve točke i barem budu blizu roku do kada bi CGO trebao biti izgrađen – do kraja 2023.

Ponuda viša za 85 posto
Razlog za optimizam leži u odluci Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kojom im daju zeleno svjetlo za nastavak četvrtog postupka javne nabave, koji je pokrenut u veljači ove godine, a čije je otvaranje ponuda bilo početkom lipnja.

Naime, i ovaj su put sve pristigle ponude, a bilo ih je tri, više od procijenjene vrijednosti. Najniža, ona zajednice ponuditelja iz BiH, iznosila je 333 milijuna kuna bez PDV-a te je 85 posto viša od procijenjene vrijednosti. Marija Tufeković objašnjava da su nakon svake javne nabave tražili od nadležnog ministarstva dozvolu za povećanje sredstva i svaki su put, do sada, bili odbijeni.

“Napokon smo dobili dopis Ministarstva (18. srpanj) da podržavaju nastavak postupka javne nabave. To znači da nastavljamo s pregledom i ocjenom ponuda te da idemo prema odluci o odabiru izvođača”, objašnjava Tufeković. No postoji još jedan “mali” problem. Karlovački CGO Babina Gora mora pribaviti dodatan novac.

Odlukom je Vlade naime, odlučeno da će CGO-i biti financirani u omjeru 90:10 posto, i to tako da se 90 posto osigura iz EU fondova i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (EU+FZOEU), a 10 posto moraju osigurati lokalni vlasnici, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

EU sufinanciranje svih do sada odobrenih CGO-a je oko 70 posto, nacionalno 30 posto. Tufeković je, dakle, u akciji na dvije fronte. Osim što će raditi na izboru izvođača, paralelno od Europske komisije mora tražiti dodatna sredstva. U svakom slučaju, ako želimo izgraditi CGO-e, na što smo se obvezali Planom gospodarenja otpadom, moramo osigurati dodatno financiranje jer su cijene materijala i energije odletjele u nebo te tako znatno poskupile gradnju Centara. Dodatna sredstva općine, gradovi i županije nemaju, kaže Tufeković.

Ako nam EU ne odobri sredstva posve je jasno da ćemo ih morati naći u državnom proračunu. No hoće li država osigurati dodatno financiranje, koje će biti potrebno u svim projektima CGO-a koji se nalaze u postupcima javnih nabava za izbor izvođača (a takvih je još tri, dakle četiri sveukupno), ostaje otvoreno pitanje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Naše zabušavanje
“S obzirom na stanje na tržištu, sredstva će se osigurati kada se nabave uspješno privedu kraju i utvrdi konačna vrijednost projekata kroz izmjene ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava”, odgovaraju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Postavlja se logično pitanje, zašto bi Europa davala ekstra novac za naše zabušavanje. Na projektima izgradnje više govorimo nego što radimo, preko deset godina.

Aleksandra Anić Vučinić, profesorica Inženjerstva okoliša na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu, podsjeća da smo iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija imali osigurana sredstva za Centre za gospodarenje otpadom. “Posljednji račun mora biti ispostavljen do kraja 2023.

Ostaje činjenica da moramo poštivati pravila kada nam EU daje novce. A ona su stroga i procedure su duge, vidimo to i na primjerima javnih nabava oko izgradnje CGO-a” ističe te dodaje da situacija s njima definitivno nije dobra. Naime, donijeli smo plan izgradnje 11 CGO-a.

Do danas smo ih izgradili tri, jedan se gradi, četiri neuspješno pokušavaju odabrati izvođače radova, a tri su tek u pripremi dokumentacije, uključujući i onaj najznačajniji – Zagrebački. Ovakva nonšalantnost mogla bi nas skupo stajati”, kaže Anić Vučinić.

”Pristup koji smo imali nanosi štetu Hrvatskoj. Naime, centre moramo izgraditi da bi zadovoljili ciljeve gospodarenja otpadom. U suprotnom nam prijete penali. I ne samo penali. Postoji mogućnost da ćemo sami morati financirati njihovu izgradnju, čime ćemo biti na dvostrukom gubitku. Posljedica današnjeg stanja nažalost, uvelike je rezultat miješanja politike u struku.

Politika se hitno mora maknuti iz problematike gospodarenja otpadom” upozorava profesorica koja se gospodarenjem otpadom bavi već 20 godina. Dosad je iz europskih fondova utrošeno oko 630 milijuna kuna bespovratnih sredstava za projekte pripreme i izgradnje CGO-a, uključujući i Marišćinu i Kaštijun, koji su u funkciji od 2017. i 2018, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva. Ovakva situacija, doduše, barem nekima ide na ruku – zelenima, koji se projektima CGO-a žestoko opiru.