Ekonomski institut nepromijenjenom je ostavio svoju raniju prognozu o padu BDP-a od 0,5 posto u ovoj godini, dok u idućoj prognozira blagih 0,7 posto rasta.

Pozitivna kretanja s početka godine su bila privremena pa sad pokazatelji ukazuju da slijedi pad BDP-a. Do kraja godine nezaposlenost će nastaviti s rastom uz pad raspoloživog dohotka što će dovesti do daljenjeg pada osobne potrošnje, jedne od ključnih sastavnica BDP-a. Pozitivne prognoze za narednu godinu stoje na krhkim nogama; na jačanju inozemne opotražnje, (znatnim) povlačenjem europskog novca te prvim rezultatima reformi provedenih u ovoj godini. S druge strane, glavni rizik da se ekonomijam odgurne s dna su parlamentarni izbori. O njima ovisi hoće li se provesti fiskalne mjere predviđene Procedurom prekomjernog deficita te hoće li reformi potezi zagrabiti u dubinu ili će se svesti na tek površinsko umivanje.

"S obzirom na to da se približavaju izbori, politička volja za reformama slabi pa je moguć zastoj u njihovu provođenju i odgoda uspostave stabilnost gospodarskog rasta u budućnosti", smatra EIZG. Uz slabljenje političke volje za reformama, nedostaje i koordinacije u vođenju makroekonomske politike. Dok je najavljeno moguće ukidanje najviše stope poreza na dohodak od 40 posto uz povećanje neoporezivog dijela dohotka zbog čega bi se proračun mogao ostati bez dvije milijarde kuna prihoda, nigdje nije navedeno kako se to uklapa u planiranu konsolidaciju proračuna niti kako se misli nadoknaditi taj manjak. Isto tako, najavljena je mogućnost odgode poreza na nekretnine planiranog od početka 2016. premda je upravo taj porez bio jedna od glavnih mjera za sređivanje budžetskog deficita.