Od imenovanja Ante Žigmana guvernerom Hrvatske narodne banke prošlo je gotovo mjesec dana. Otada Upravnim vijećem Hanfe predsjeda zamjenica predsjednika, Anamarija Staničić. Iz Vlade se još nisu očitovali koga će Saboru predložiti za novu čelnu osobu Agencije, iako je još od službene podrške Žigmanu, potkraj svibnja, bilo jasno da to mjesto ostaje upražnjeno.

Prvi put žena na čelu?

Cijelo to vrijeme zapravo nema ni mnogo spekulacija u vezi s imenima iako je u nadležnosti te regulatorno-nadzorne institucije približno trećina (oko 33 posto) ukupne aktive hrvatskog financijskog sektora. Kad je Žigmanov odlazak postao izvjestan kao najizgledniji ishod isticalo se upravo promaknuće Staničić “s broja dva na jedan”. Ona se među tržišnim igračima i dalje smatra glavnim favoritom. Pritom ističu 20-godišnje iskustvo rada u Hanfi te vidljivost i prepoznatljivost koju je stekla kroz angažman na mnogim razvojno važnim projektima, posebice vezanim uz nacionalnu i regulativu EU-a te suradnju s inozemnim tijelima.

U Upravu Agencije imenovana je 2024. (zamjenicom predsjednika postala je lani) s pozicije direktorice Sektora za harmonizaciju propisa i međunarodnu suradnju.

To što Vlada, odnosno premijer Andrej Plenković, još nisu izašli s konkretnim imenom kandidata tumači se kao znak da je uz nju u igri još poneko ime koje politika razmatra, tj. ima političku podršku. Kao izgledna kandidatkinja spominje se tako i Martina Verić. Obrazovanjem je “matematičarka” (diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu), a u Upravno vijeće napredovala je u srpnju 2025. s pozicije direktorice Sektora za superviziju fondova i investicijskih društava. Za razliku od Staničić, koja je u Hanfi od pripravničkih dana, Verić je prije dolaska u Hanfu (2021.) radila u “industriji”, počela je PBZ Investu, a potom radila i u InterCapitau. I ona iza sebe ima niz zakonodavnih i regulatornih projekata na kojima je radila, od područja mirovinskih i investicijskih fondova do tržišta kriptoimovine.

Širinom uvida u nebankovni financijski sektor, kao i stažem u upravljačkom vrhu Hanfe, kao “logičan kandidat” nameće se i Jurica Jednačak. On je prije Hanfe radio i u korporativnom sektoru i u (investicijskom) bankarstvu, a u Upravnom vijeću je već u drugom šestogodišnjem mandatu. U kontekstu funkcije predsjednika Hanfe njegovo ime spominje se ipak rjeđe. Je li to zbog procjena osobne karijerne ambicije ili pitanja političke podrške, teško je reći. Usto, u investicijskim krugovima rubno kolaju još dva imena iz sfere investicijskog bankarstva. Ukratko, zasad se čini izglednijim da na čelno mjesto u Hanfi prvi put zasjedne žena. Hoće li biti tako te hoće li taj izbor nametnuti i potrebu odabira nove osobe na poziciji zamjenika predsjednika, pokazat će vrijeme. Predsjednika Hanfe na prijedlog Vlade imenuje Hrvatski sabor, a njemu ovaj tjedan (15. srpnja) kreće ljetna stanka, pa se čini da će se ta kadrovska križaljka riješiti tek po povratku zastupnika u saborske klupe. Čak i ako bi Vlada ekspresno, na telefonskoj sjednici, objavila kandidata, postupak imenovanja teško je uklopiv u aktualno zasjedanje, a i sazivanje izvanrednog više zvuči tek kao zakonska mogućnost.

Tretman institucija

Lako je moguće, dakle, da će Hanfa bez “pravog” predsjednika biti praktično tri mjeseca. U smislu tekućih poslova i funkcioniranja to nije nikakva drama. I na prošlotjednoj sjednici Vijeća, npr. doneseno je 15-ak pravilnika i 10-ak rješenja prema subjektima u Hanfinoj nadležnosti; samo što ih potpisuje zamjenica UV-a. Utoliko je “vakuum” u upravljačkim rošadama više priča o odnosu politike i vladajućih struktura prema institucijama društva te institucionalnoj (ne)uređenosti i (ne)poštivanju procedura na kojima počivaju demokratski sustavi. U novije vrijeme najupečatljiviji primjer je Državni inspektorat koji je “obezglavljen” već više od pola godine.

No, ostaje primijetiti da i Hrvatska narodna banka danas funkcionira s ukupno pet članova Savjeta, dok ih Zakon o HNB-u predviđa osam. Uz guvernera i njegovu zamjenicu, važeće mandate trenutačno imaju tri viceguvernera. Početkom srpnja mandat je istekao Ivani Jakir-Bajo, zimus je upražnjeno viceguvernersko mjesto na kojem je bio Tomislav Ćorić, a jedno nije popunjeno još od 2024. i umirovljenja Slavka Tešije. Ćorić je u ulozi potpredsjednika Vlade i ministra financija nedavno najavio da će se to rješavati najesen. U središnjoj banci kažu tek da “HNB dosljedno primjenjuje pravila o kvorumu, odnosno o dvotrećinskoj većini potrebnoj za održavanje sjednica Savjeta, kao i za donošenje odluka Savjeta”. Inače, u popunjavanju tog rukovodećeg tijela najzanimljiviji je dio vezan uz inicijativu Možemo! i SDP-a da viceguvernerom (i zaposlenikom) HNB-a postane Boris Lalovac.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima