Iako statistike vezane uz drvni sektor pokazuju velik pomak, na terenu nije baš sve sjajno, istaknuo je Ivić Pašalić, novi predsjednik Udruženja drvne industrije HGK, na 13. Drvno-tehnološkoj konferenciji koja se u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera (HDK) i magazina Drvo&namještaj održava u Opatiji.

"Rastu izvoz i zarada velikih tvrtki, a istodobno propada na deseci malih i srednjih poduzeća. Ne vidim razlog da državno poduzeće Hrvatske šume ostvaruje megaprofit na račun malih tvrtki, uglavnom pilana i prerade drva u ruralnim krajevima Hrvatske, koja moraju smanjivati proizvodnju i otpuštati radnike, a neka i zatvoriti vrata. Javna poduzeća moraju imati gospodarsku funkciju, ali i socijalnu te demografsku. To se mora promijeniti", odlučan je Pašalić. Da bi to bilo moguće, treba napraviti novu strategiju gospodarenja šumskim bogatstvom, što bi ovaj put trebali napraviti sami drvari te je predložiti Ministarstvu poljoprivrede i Vladi. Kako je najavljeno, strategija bi trebala biti gotova već za tjedan-dva. 

Sport bez domaćeg parketa
Velik je problem drvoprerađivača i nemogućnost da budu više zastupljeni u građevinskim projektima. Ivić Pašalić naveo je kako je prije desetak godina u Hrvatskoj napravljen niz velikih sportskih dvorana, a ni u od njih nema hrvatskog parketa. Slično je  i s javnim zgrada, u kojima se protežiraju umjetni materijali, poput PVC stolarije te fosilnog grijanja. "Zašto nijedna Vladina zgrada ili ministarstvo nema kotlovnicu na domaće ekološko drvo, nego na uvozni derivat? Smatram da bi bilo puno korisnije kada bi se temperatura u Vladi dizala pomoću peleta, a ne od rasprava kad će pasti", rekao je Pašalić.

Na važnost povoljnijeg odnosa države, prije svega Hrvatskih šuma, prema malim poduzetnicima upozorio je i Darko Prodan, predsjednik Hrvatskog drvnog klastera. Domaća drvna industrija temelji se na 95 posto domaće sirovine, to je u potpunosti hrvatski proizvod: uvozne komponente su uglavnom samo ljepilo i mehanizmi. "Koliko je drvo važno za Hrvatsku, dovoljno govori podatak da smo četvrti po veličini  svjetski proizvođač drvnog parketa", istaknuo je Prodan. 

Ništa bez Petir 
Eurozastupnica Marijana Petir, kao članica radnih skupina Europskog parlamenta za ovu tematiku, pohvalila se kako je uvelike njezina zasluga što je gospodarenje šumama ostalo u nacionalnoj domeni jer je bilo prijedloga da ono potpadne pod zajedničku EU politiku.

Rekordne brojke

Sektor odlikaš
Drvni sektor čini 3,6 posto nacionalnog BDP-a te gotovo 11 posto hrvatskog izvoza. Godišnje se izveze drvnih prerađevina za oko 1,1 milijardu eura, a izvoz čini oko 70 posto ukupnog prihoda tvrtki iz tog sektora. U gospodarenju šumama i preradi drva radi 53 tisuće ljudi, a u klasteru kažu da bi ih moglo biti još 15 tisuća kad bi im država pomogla. Proizvodnja namještaja u prvom kvartalu porasla je 17,8 posto, a lanjski izvoz namještaja samo u Njemačku bilježi rast od 35,6 posto.